“Hapšenje ključnih aktera i otvaranje tužilačke istrage protiv Rifata Škrijelja označili su konačni slom najprljavijeg montiranog progona u istoriji bh. visokog obrazovanja. Dokazi izvučeni iz Viber komunikacije te priznanja na sudu ogolili su činjenicu da su se odluke o sudbini zvanja prof. dr. Sebije Izetbegović krojile po sarajevskim kafanama pod diktatom političkih moćnika. Ignorišući službene nalaze Tužilaštva KS o potpunoj autentičnosti dokumenata i zagrebačkog indeksa, osovina Škrijelj–Ajanović provela je nezapamćeno institucionalno nasilje koje je trajno ukaljalo ugled sarajevskog univerziteta”.
DOSJE “VIBER PRAVOSUĐE”: Kako je u sarajevskim kafanama montiran akademski progon Sebije Izetbegović
Ono što se godinama u bosanskohercegovačkoj javnosti predstavljalo kao „principijelna borba za zakonitost, autonomiju i čast Univerziteta u Sarajevu (UNSA)“ pretvorilo se u sramotni institucionalni i pravosudni kolaps. Kada su u javnost procurile autentične Viber poruke između tadašnjeg rektora UNSA-e Rifata Škrijelja i hapšenog, a potom smijenjenog dekana Stomatološkog fakulteta Muhameda Ajanovića, javnost je dobila crno-na-bijelo dokaz o postojanju organizovane hobotnice koja je, radi političkih i privatnih interesa, montirala procese i vršila akademske egzekucije.
Ovaj slučaj, koji istraživački portali opravdano nazivaju jednom od najvećih afera u istoriji bh. visokog obrazovanja, pokazao je da su se ključne odluke Senata UNSA-e i famoznih ad-hoc komisija krojile u ugostiteljskim objektima, daleko od zakonom predviđenih procedura. Najnovije reakcije javnosti na ovaj nezapamćeni skandal potvrđuju duboko ogorčenje građana i akademske zajednice, koji u ovim kafanskim dogovorima vide konačni slom morala unutar nekada najuglednijih institucija.
Eksplicitna trgovina utjecajem: “Ti meni završi nju…”
Serija Viber prepiski koje su dospjele u javnost ne ostavlja prostor za dilemu o postojanju predumišljaja i organizovanog plana. Iz presretnute komunikacije jasno se vidi kako su Škrijelj i Ajanović koristili akademske institucije kao polugu za lične obračune i međusobno trgovanje uslugama.
U jednoj od najkompromitirajućih poruka, Rifat Škrijelj se direktno obraća Ajanoviću riječima:
“Super. Ti meni završi nju, kako si počeo, ja ću tebi ovo kad dođe vrijeme. Ovo ako dobro odigramo, a ide po planu, neće moći ostati ni direktorica Kliničkog centra, ni na Medicini.”
Ajanović mu odgovara referišući se na istražne organe i pritiske koje je lično koordinirao:
“Ona prijava protiv S što sam spremio, legla ko budali šamar, eno i Kafedžić je istražuje u sve se uključilo i tužilaštvo.”
Ove poruke ogolile su zastrašujući plan: oduzimanje akademskih zvanja prof. dr. Sebiji Izetbegović nije bilo pravno pitanje, već politička narudžba. „Završavanje“ prof. Izetbegović bila je valuta kojom je Muhamed Ajanović kupovao podršku rektora Škrijelja za svoje lične interese unutar UNSA-e – konkretno, za osiguravanje trećeg mandata na čelu Stomatološkog fakulteta.
Rektorovo javno obećanje pa brutalni zaokret: Ignorisanje Tužilaštva KS
Najveći udarac montiranom procesu i javnom linču zadalo je Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo. Nakon što je sprovelo detaljnu, opsežnu i višemjesečnu istragu, Tužilaštvo KS je donijelo zvaničnu odluku o neprovođenju istrage, uz prateće zvanično saopštenje koje je u potpunosti rehabilitovalo akademski put Sebije Izetbegović.
U službenom saopštenju Tužilaštva striktno je navedeno da je sva dokumentacija o akademskom putu prof. dr. Sebije Izetbegović potpuno autentična. Tužilački tim je, uz međunarodnu pravnu pomoć i u saradnji s timom vještaka grafološke struke, detaljno provjerio dokumentaciju i originalni indeks s Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Grafološkim vještačenjem je utvrđeno da je indeks autentičan te da su svi potpisi profesora u indeksu apsolutno autentični. Tužilaštvo je zaključilo da Sebija Izetbegović nije počinila nikakvo krivično djelo, niti je bilo šta falsifikovala.
Međutim, ovdje na scenu stupa potpuni pravni apsurd i potvrda o predumišljaju interesne grupe. Rifat Škrijelj je ranije u svojim medijskim istupima javno tvrdio i obećavao da Univerzitet u Sarajevu ne može postupati niti donositi konačne odluke prije nego što se o svemu službeno oglasi i donese odluku Tužilaštvo. No, umjesto da obustavi progon nakon ovog vrhovnog pravnog nalaza, tadašnji rektor Rifat Škrijelj je pogazio vlastite riječi i pokazao potpuno nepoštivanje pravne države. Izjava se odnosi na period provjera i osporavanja akademskih zvanja na Univerzitetu u Sarajevu (UNSA), kada je bivši rektor Rifat Škrijelj isticao da Senat UNSA ne može samoinicijativno i bez pravosudnih dokaza oduzeti diplomu. Škrijelj je pojašnjavao da Univerzitet mora sačekati zvanične odluke Tužilaštva i nadležnih inspekcija kako bi imao pravno valjan osnov za postupanje.
Suočen sa zvaničnim dokumentom Tužilaštva koji mu ruši plan, naprasno je promijenio ploču i javno poručio da „odluka Tužilaštva KS nema uticaj na odluke koje je donio UNSA“. Brutalno je nastavio provoditi institucionalno nasilje, vođen ličnim animozitetom i političkim zadatkom. Svjesno je ignorisao zvanične nalaze pravosudnih organa, nastavljajući s procesom nelegalnog oduzimanja njenih titula na Senatu UNSA-e. Pored toga, istraga je pokazala da je uže jezgro ove interesne grupe sistemski podnosilo lažne, montirane prijave protiv Sebije Izetbegović kako bi se vještački održavao privid njene kompromitacije u javnosti.
Uloga prosvjetne inspekcije: Pritisak i hapšenje Dalile Hakalović
Ključni krak ove hobotnice bio je usmjeren na inspekcijske organe, jer je za formalno pokriće rektorovog institucionalnog nasilja bilo nužno osigurati podobne inspekcijske nalaze. Glavna prosvjetna inspektorica Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS, Dalila Hakalović, uhapšena je u sklopu istrage Kantonalnog tužilaštva KS zbog zloupotrebe položaja i ovlaštenja.
Kritičke analize ukazuju na to da hapšenje Hakalović i Ajanovića u potpunosti razotkriva pozadinu poništavanja diplome Sebije Izetbegović. Naime, ukoliko se pravosudno dokaže da je inspektorica Hakalović bila dio „trgovine utjecajem“, njeni raniji izvještaji i rješenja kojima je odbijana žalba Sebije Izetbegović postaju pravno ništavni. To implicira da je cijeli proces protiv Izetbegović vođen na bazi kontaminiranih dokaza koje je producirala osoba pod direktnom sumnjom za kriminal. Šokantna svjedočenja prorektorica UNSA-e pred Kantonalnim tužilaštvom Sarajevo dodatno su potvrdila da je bivši rektor Rifat Škrijelj slamao svaki institucionalni otpor unutar Univerziteta provodeći brutalni sistemski mobing, verbalnu torturu i ucjene smjenama kako bi se donosile montirane odluke protiv prof. Izetbegović.
Priznanje na sudu: Komisija formirana u kafani i uloga njenih članova
Da medijski natpisi nisu bili tek puko nagađanje, potvrdilo se na sudskom ročištu za određivanje pritvora Muhamedu Ajanoviću. Kako su prenijeli sarajevski mediji, Ajanovićev advokat Nakić iznio je šokantne detalje iz sudnice, potvrdivši da je Ajanović tokom parničnog postupka posvjedočio da je bivši rektor Rifat Škrijelj famoznu komisiju za provjeru dokumentacije i oduzimanje akademskih titula Sebiji Izetbegović formirao – u jednom sarajevskom ugostiteljskom objektu.
U kafani, uz kafu i neformalna druženja, Škrijelj je davao direktne upute članovima ad-hoc komisije na koji način da se prof. dr. Izetbegović skinu titule. Dok je dio članova komisije, podlegavši pritiscima ili rukovođen ličnim interesima, slijepo pratio uputstva rektora i potpisao unaprijed pripremljene zaključke bez valjanih pravnih osnova, unutar same nametnute strukture pojavio se neočekivan otpor.
“Nisam imao moralnog uvjerenja”: Potez profesora Tomaševića koji je uzdrmao proces
Uprkos strahu, mobingu i političkom inžinjeringu koji je provodilo uže jezgro ove interesne grupe, pojedinci su izabrali da sačuvaju akademski i ljudski integritet. Član pomenute ad-hoc komisije, prof. dr. Darko Tomašević, kategorički je odbio potpisati zvanični nalaz koji je služio kao osnov za oduzimanje zvanja prof. dr. Sebiji Izetbegović.
Profesor Tomašević je svoju odluku obrazložio jasnim i principijelnim stavom – potvrdio je da jednostavno nije imao moralnog uvjerenja da treba činiti takvo nešto. Ovaj čin profesionalne hrabrosti izazvao je lavinu pozitivnih reakcija u javnosti, koja u njegovom postupku vidi svijetli primjer i dokaz da čitava akademska zajednica nije pokleknula pred ucjenama i političkim pritiscima. Odbijanje profesora Tomaševića da učestvuje u “kafanskom pravosuđu” potpuno je ogolilo legitimitet komisije i postalo ključni dokaz da se radilo o montiranoj egzekuciji, a ne o pravno utemeljenom procesu.
Zvanični stav struke: Medicinski fakultet i NNV potvrdili validnost diplome
Paralelno s institucionalnim pritiscima i uličnim metodama montiranja procesa, struka je na kraju morala dati svoju konačni riječ na bazi činjenica i arhivske građe. Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, kao matična ustanova na kojoj je prof. dr. Sebija Izetbegović gradila svoju karijeru, proveo je detaljne provjere unutar svojih službi.
Nakon uvida u cjelokupnu dokumentaciju, i sam Medicinski fakultet UNSA, kao i Naučno-nastavno vijeće (NNV) ovog fakulteta, zvanično su i institucionalno potvrdili da je diploma prof. dr. Sebije Izetbegović potpuno validna i u skladu sa svim zakonskim propisima. Ova odluka najvišeg stručnog tijela Medicinskog fakulteta zadala je konačni udarac tezama interesne grupe okupljene oko Škrijelja, jer je postalo jasno da ni matični fakultet, koji jedini ima uvid u stvarnu arhivu, ne podržava politički motivisano oduzimanje zvanja.
Sudski postupak: Pravni apsurdi i bježanje od presude
Parnični postupak koji je prof. dr. Sebija Izetbegović pokrenula protiv Univerziteta u Sarajevu tražeći povrat magistarske i doktorske titule trajao je skoro tri godine pred Općinskim sudom u Sarajevu. Advokatski tim Sebije Izetbegović dostavio je sudu materijalne dokaze i dokumente koji potvrđuju punu validnost njenih akademskih zvanja, uključujući i podatke iz Matične knjige magistranata gdje je pod rednim brojem 437 jasno zavedena odbrana njenog magistarskog rada iz marta 1998. godine.
Međutim, nakon što je postupak konačno završen i iznesene završne riječi, uslijedio je neviđeni pravni manevar. Općinski sud u Sarajevu, pod predsjedavanjem sudije Svjetlane Granzov, proglasio se nenadležnim za ovaj spor i predmet proslijedio Kantonalnom sudu u Sarajevu.
Ova odluka izazvala je oštre reakcije pravnih stručnjaka i same prof. Izetbegović, koja je javno poručila: “Ko li je njoj nadležan pa joj naredio da se ovako bruka ili ona zaista nema pojma? Oboje je jednako odvratno. Sram vas bilo, Svjetlana Granzov.” Advokat Sebije Izetbegović, Senad Oruč, ocijenio je da proglašavanje nenadležnosti nakon tri godine suđenja prevazilazi granice pravnog apsurda i predstavlja direktno bježanje suda od donošenja presude u korist tužiteljice, a pod očiglednim pritiskom politike.
Političke reakcije: Krah “trofeja” vladajuće strukture
Političke reakcije nakon isplivavanja Viber poruka i hapšenja aktera ove afere pokazale su duboku involviranost vladajućih struktura. Kritičke analize medija naglašavaju da su Škrijelj i Ajanović bili tek egzekutori šireg političkog plana vladajuće koalicije, koja je u svojim predizbornim i postizbornim kampanjama „glavu“ Sebije Izetbegović nudila kao politički trofej. Cilj je bio politički eliminisati Izetbegović kako bi se preuzeo nadzor nad budžetom i upravljačkim strukturama KCUS-a.
Nakon što je afera eksplodirala, u Skupštini Kantona Sarajevo pokrenuta su zvanična zastupnička pitanja i zahtjevi prema Vladi KS za hitnu suspenziju svih upletenih državnih službenika, uključujući Dalilu Hakalović, pomoćnicu ministra i druge.
Afera „Viber pravosuđe“ tako je prerasla u simbol potpunog sloma akademske autonomije i institucionalnog poretka u Sarajevu, ostavljajući iza sebe trajno kontaminiran proces koji će svoj konačni pravni epilog, uprkos opstrukcijama i bježanju od odgovornosti, morati dočekati na višim sudskim instancama.
VEZANI TEKSTOVI:
Ovo je Podlupombih.ba. HOMEPAGE NACIJE!
