Srednja Bosna je uvijek u cijeloj državi prednjačila po apsurdima, u pravilu ono što nije zabilježeno u Kreševu, vrijeme pokaže da je u Kiseljaku moguće.
Već 30 godina deponija u srednjobosanskoj općini Kiseljak radi bez dozvole. Šumsko zemljište koje je javno dobro, odnosno državna imovina Bosne i Hercegovine, služi za odlaganje opasnih tvari, animalnog, građevinskog i medicinskog otpada.
Činjenica da se nalazi na vodopropusnom zemljištu problem čini i gorim.
Da ne posjeduje dozvolu, saznalo se nedavno nakon što je Ministarstvo prostornog uređenja Srednjobosanskog kantona odgovorilo na pitanje Slavena Raguža, zastupnika u Parlamentu entiteta Federacija BiH, da je deponija nelegalna i da nema dozvole.
Navedeno je i kako je urađena analiza obližnje rijeke Lepenice, gdje je utvrđeno da su ispitani parametri rijeke u granicama dopuštenih vrijednosti.
Deponija Berberuša otvorena je krajem ’80-ih godina i u vlasništvu je Javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija općine Kiseljak. Od grada je udaljena 600 metara.
Šta je pokazao inspekcijski nadzor?
Deponija Berberuša ne posjeduje propisane dozvole za rad, niti okolinsku, niti dozvole za upravljanje otpadom, navedeno je u inspekcijskom izvještaju inspektora zaštite okoliša Srednjobosanskog kantona.
U izvještaju, koji je upućen kao odgovor zastupniku Slavenu Ragužu, navedeno je da se skladištenje otpada vrši neefikasno.
Iz Ministarstva okoliša i turizma Federacije za RSE su rekli kako deponija predstavlja “veliki izazov za okoliš kako za Kiseljak, tako i za susjednu Općinu Kreševo”.
Dodali su da su ranije odobrili plan prilagođavanja za deponiju komunalnog otpada na lokalitetu Berberuša, prema kojem je Općina bila u obavezi da postepeno uđe u proces zatvaranja, što se nije desilo.
U posljednjem revizorskom izvještaju Federacije BiH o upravljanju otpadom, iz 2015. godine, navedeno je kako specijalni otpad nije adekvatno zbrinut, te da općina posjeduje vrlo malo pouzdanih podataka o tokovima i načinu njegovog zbrinjavanja.
Otpad s Berberuše zagađuje rijeke?
Otpad s ove deponije zagađuje podzemne vode koje se slijevaju u rijeku Kreševku, što stvara veliki ekološki problem, kaže za RSE aktivista Robert Oroz.
“Rijeka Kreševka je nizvodno stotinjak metara od te deponije”, poručuje Oroz, te dodaje kako je još jedan veliki problem deponije taj da nema nikakve prečistače otpadnih voda.
“Sav onaj dio što iscuri iz deponije bez ikakvog filtriranja ide u jedan mali potok koji su ulijeva u rijeku Kreševku, a onda Kreševka u Lepenicu”, kaže Oroz.
I ekološko udruženje Zeleni rast iz Kiseljaka ranijih godina upozoravalo je na probleme s radom deponije.
Drugi problemi deponije
Osim što nema dozvola za rad, deponija već četiri godine konstantno “gori”, kaže za RSE načelnik Općine Kiseljak Mladen Ramljak, zbog čega je prošloj godini bilo 40 intervencija.
“Požar na deponiji ne podmeće lokalna zajednica, već neodgovorni pojedinci i zbog toga smo uveli i prekršajne prijave”, navodi Ramljak.
Aktivista Oroz dodaje kako sve češćim zapaljenjem otpada nastaju “otrovni” hemijski spojevi “dioksini i furani” koji, kako navodi, uzrokuju niz zdravstvenih problema uključujući i rak.
Dioksini su među najštetnijim i najopasnijim hemikalijama i jedni su od najvećih zagađivača životne sredine.