Nakon našeg teksta o Bojanu Vidoviću općinskom vijećniku iz reda HDZ1990 u Vitezu i predsjedniku te stranke u kojem smo konstatirali kako je isti u sukobu interesa s obzirom kako je i savjetnik u uredu Predsjednika Sabora i vijećnik u OV Vitez Vidović, javio nam se i OO HDZ BiH 1990 Vitez pa Vam prenosimo u cijelosti njihov odgovor:
Poštovani,
Kako ste i naveli član OO HDZ 1990 Vitez gosp. Bojan Vidović je vijećnik u OV Vitez, te zaposlen na mjestu savjetnika predsjedatelja sabora SBK. S obzirom da niste postavili konkretno pitanje u vezi zakona koji navodite (Izborni Zakon BiH) i članak 1.10 istog zakona, pretpostavljamo da je pitanje upućeno radi “eventualnog” sukoba interesa. Član HDZ 1990 Bojan Vidović je neposredno prije preuzimanja dužnosti Vijećnika u OV Vitez dobio odgovor da se ne radi o nespojivim funkcijama što je precizno navedeno po članku 1.8 istog zakona koji navodite. Također bi napomenuli da sličnih ili čak istih slučajeva imamo na desetine u našem daljnjem i bližem okruženju.
Ukoliko institucije nadležne za ovo pitanje utvrde da se radi o nespojivosti funkcija gosp Bojan Vidović će podnijeti ostavku na jednu od funkcija istog dana.
Srdačan pozdrav
Tajništvo OO HDZ 1990 Vitez
Kako bi razjasnili čitavu situaciju upitali smo i Centralnu izbornu komisiju o ovom slučaju i dobili sljedeći odgovor:
U vezi s vašim upitom kojim ste Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine dostavili pitanja o tome da li može jedna osoba u isto vrijeme obavljati dužnosti izabranog dužnosnika (vijećnik) i dužnost imenovane osobe (savjetnik/ministar) i ko je nadležan za oduzimanje jedne od funkcija, te te može li se dodijeliti i vršiti mandat u zastupničkom tijelu i istovremeno biti direktor ustanove kojoj je to zastupničko tijelo osnivač, obavještavamo Vas o sljedećem:
Nadležnosti Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine propisane su članom 2.9 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 23/01, 07/02, 09/02, 20/02, 25/02, 04/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14, 31/16, 41/20, 38/22, 51/22 i 67/22).
Napominjemo da je članom 1.8 stav (4) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine propisano da jedno lice može obavljati najviše jednu neposredno izabranu javnu dužnost ili najviše jednu neposredno i jednu posredno izabranu dužnost, osim ako ovim Zakonom nije drugačije regulirano. Nespojivo je istovremeno vršenje ovih funkcija sa vršenjem funkcija u izvršnim organima vlasti, osim u periodu dok se ne konstituiraju izvršni organi vlasti izabrani na redovnim izborima u istom izbornom ciklusu. Također je nespojivo istovremeno vršenje više od jedne funkcije u izvršnim organima vlasti.
Nadalje, u stavu (6) istog člana pobrojano je koje kategorije se podrazumijevaju pod izvršnom funkcijom, te je određeno da se pod izvršnom funkcijom, u smislu ovog člana, podrazumijeva Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, predsjednik i potpredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući premijera, Vlada Republike Srpske, uključujući predsjednika Vlade, Vlada Brčko Distrikta BiH, kantonalna vlada, gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika, gradska vlada, načelnik općine, zamjenik načelnika općine, rukovodeći službenici koje je imenovao načelnik općine, te ostale izvršne funkcije utvrđene zakonom.
Imajući u vidu to da su ministri u vladama izvršna funkcija i činjenicu da je dužnost savjetnika imenovane funkcije također izvršna dužnost, ističemo da se istovremeno obavljanje dužnosti izabranog člana tijela vlasti u BiH, u šta spada i vijećnik u općinskom vijeću, kao izabrana dužnost i dužnost ministra ili savjetnika ministra kao imenovane dužnosti, može dovesti u vezu sa članom 1.8 stav (4) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i u tom smislu smatrati nespojivim.
Očito je kako je Bojan Vidović u svom odgovoru zapravo samo potvrdio sve ono o čemu smo pisali i kako to što postoje na desetine drugih slučajeva ne opravdava trenutno njegov status. Kako se u ovom slučaju radi o višegodišnjem obavljanju dvostrukih funkcija postavlja se pitanje i kaznene odgovornosti Bojana Vidovića. Isti je tako postao savjetnik u uredu predsjednika Sabora na temelju vrlo vjerojatno lažnog iskaza, što je također kazneno djelo, i time ostvario u zadnje četiri godine imovinsku korist pretpostavka je veću od 100.000,00 KM što je dovoljan razlog da tužiteljstvo obrati pozornost i na ovaj i na sve druge slučajeve o kojima Vidović priča.
Nakon našeg teksta stigle su i prve reakcije prije svega OO HRS Vitez koji je pisao o ovome, a sigurno je kako će predizborna politička kampanja u Vitezu dotaknuti se i ovog slučaja. Kako god jako je tužno da netko tko bi trebao sutra nas predstavljati ovako javno i očito krši Zakon i još svoje očito nezakonite postupke pravda time kako to rade i drugi, logika koja je svojstvena samo našim političkim elitama.