Krovna pravosudna institucija u Bosni i Hercegovini objavljuje imena disciplinski kažnjenih sudija i tužilaca, ali samo u rijetkim prilikama. Način na koji biraju čije će ime objaviti ostaje netransparentan i nedosljedan.

U maju ove godine, kada je iznosila završnu riječ u disciplinskom postupku protiv nje, glavna tužiteljica u Kantonu Sarajevo Sabina Sarajlija zamolila je da se konačna odluka objavi bez anonimizacije.

Odluke o disciplinskoj odgovornosti se u Bosni i Hercegovini, po dugogodišnjoj praksi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), objavljuju samo u anonimiziranoj formi pa javnost ne zna na kojeg sudiju ili tužioca se one odnose.

Sve do sredine oktobra Vijeće nije objavilo niti anonimiziranu odluku za Sarajliju iako je Detektor uspio potvrditi da je ona donesena još na sjednici 6. septembra 2023. godine.

O ovoj odluci Vijeće nije izdalo ni saopćenje za javnost. U ranijim slučajevima za neke glavne tužioce Vijeće je javnost obavještavalo s kakvim kaznama su se oni suočili otkrivajući njihov identitet.

Tako su poslana saopćenja i na zvaničnoj stranici VSTV-a objavljene vijesti o odlukama u tri predmeta protiv rukovodilaca pravosudnih institucija – Mirsada Bilajca, Mahmuta Švrake i Tomislava Ljubića.

Bilajac i Švraka su s pozicije glavnog tužioca Kantonalnog tužilaštva Bosansko-podrinjskog kantona (BPK), odnosno glavnog tužioca Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske, smijenjeni na funkciju tužioca.

Ljubiću je izrečena mjera smanjenja plaće za deset posto na period od pet mjeseci. Praksa slanja saopćenja postojala je i u slučajevima protiv rukovodilaca pravosudnih institucija na državnom nivou – bivših glavnih tužilaca i predsjednika Suda Bosne i Hercegovine.

Iz Vijeća su za Detektor ranije naveli kako imaju praksu objavljivanja saopćenja za javnost o disciplinskim postupcima u predmetima koji se vode protiv rukovodilaca pravosudnih institucija, navodeći da su to postupci od posebnog interesa javnosti.

Tada su naveli kako se objavom saopćenja nije objavila disciplinska odluka, čime nije prekršena praksa objavljivanja anonimiziranih disciplinskih odluka.

Na pitanje kako donose odluke o tome kojim sudijama i tužiocima će objaviti identitet, a kojima ne, iz Vijeća su za Detektor odgovorili kako procjenu javnog interesa u disciplinskim predmetima “cijene članovi disciplinskih komisija u svakom pojedinačnom predmetu, uz saglasnost i odobrenje predsjednika VSTV-a BiH”.

Oni su se pozvali na Zakon i Poslovnik o radu Vijeća koji daje mogućnost predsjedniku da objavljuje odluke za koje postoji snažan interes javnosti i medija. Sam način donošenja odluke nije transparentan poput ostalog dijela disciplinskog postupka.

Praksu slanja saopćenja za javnost novinarka Žurnala Zinaida Đelilović ne smatra korektnom. Navodi da je u novinarskim tekstovima uočila kako se uvijek koriste imena istih sudija i tužilaca kojima su izrečene sankcije, pri čemu pojedini nosioci pravosudnih funkcija ostaju nepoznati.

“[Tim nosiocima] su možda izrečene i mnogo oštrije sankcije, ali ostaju nepoznati zbog ovakvog stava VSTV-a u pogledu anonimiziranih odluka”, navodi Đelilović, dodajući kako ovakva situacija utječe i na povjerenje javnosti u pravosuđe.

Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine (CEST FBiH) i nekadašnji glavni disciplinski tužilac, za Detektor navodi kako je u saopćenjima za javnost potrebno biti dosljedan.

“Nije važna visina sankcije koliko je važna dosljednost”, navodi Murtezić.

Posljednja anonimizirana odluka o disciplinskoj odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija objavljena je prije više od dva mjeseca na zvaničnoj stranici Ureda disciplinskog tužioca (UDT).

U njoj je sudija javno opomenut zbog kašnjenja u izradi presuda. Detektor je pratio ovaj postupak pa može znati da se odluka odnosi na sudiju Osnovnog suda u Doboju Tomislava Kljajića.

Praksu prema kojoj se i dalje objavljuju anonimizirane odluke novinarka Đelilović smatra nelogičnom jer su disciplinska ročišta otvorena za javnost.

“Objavljivanje anonimiziranih disciplinskih odluka svima nama otežava rad”, navodi Đelilović, koja spornim smatra i najavljivanje disciplinskih ročišta pod brojem predmeta, a ne pod imenom nosioca sudske funkcije protiv kojeg se postupak vodi.

Odluku o načinu objave informacija o disciplinskim postupcima VSTV nije mijenjao od 2009. i 2011. godine, kada je propisano da će odluke biti objavljene u anonimiziranoj formi.

U međuvremenu se transparentnost disciplinskih postupaka razmatrala 2019. godine, kada su na sjednici Vijeća bile preporuke stručnih misija Evropske komisije, takozvane Peer Review preporuke.

Tada je donesena odluka kojom se odobrava objavljivanje rasporeda disciplinskih ročišta na internet stranici VSTV-a BiH, tako da se objavljuje broj disciplinskog predmeta, ali je odgođeno razmatranje pitanja objavljivanja konačnih disciplinskih odluka.

Prema podacima koje je objavio Ured disciplinskog tužioca za prošlu godinu, donesene su 43 disciplinske odluke u predmetima protiv nosilaca pravosudnih funkcija, pri čemu se osam odluka odnosilo na rukovodioce pravosudnih institucija.

Iz Ureda za Detektor navode kako je njihov stav da se odluke objavljuju javno i bez anonimizacije, uz razumijevanje da je pitanje iz djelokruga rada Vijeća.

Nedostatak transparentnosti prilikom donošenja odluka o disciplinskim postupcima predstavlja značajan problem, navodi se u Analizi disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca Transparency Internationala.

“Javnost ima uvid samo u anonimizirane odluke iz kojih nije moguće utvrditi identitet nosioca pravosudne funkcije kojem je izrečena disciplinska mjera”, navodi se u analizi i dodaje kako tužbe i žalbe UDT-a, kao ni prvostepene odluke nisu uopće javno dostupne, čime je javnost uskraćena za važne informacije o radu pravosuđa.

Transparentnost kao bitan faktor za vraćanje povjerenja javnosti u pravosudni sistem, pravosudne institucije i nosioce pravosudnih funkcija u BiH smatraju važnim i u Misiji OSCE-a u BiH.

Oni navode kako princip sudijske transparentnosti ima složen karakter, te da zahtijeva kontinuirano i trajno zalaganje za ostvarenje odgovarajuće ravnoteže između prava javnosti na informisanje i standarda pravičnog postupka, te iz njih proisteklog prava sudionika u postupku na privatnost.

“Ista pravila i principi primjenjuju se i na disciplinski postupak protiv nosilaca pravosudnih funkcija. Transparentnost u tim predmetima ima još veći značaj, jer ti predmeti imaju jasne implikacije na odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija kao pojedinaca, ali i na autoritet i ugled pravosuđa u cjelini”, navode iz Misije.

Tokom 2023. godine objavljeno je 13 disciplinskih odluka, od čega se sedam odnosi na zaključene sporazume o zajedničkoj saglasnosti o utvrđivanju disciplinske odgovornosti.

Pri ovako donesenim odlukama, ne postoji mogućnost da se sazna identitet sudije ili tužioca, s obzirom da nije održano niti jedno ročište od potvrđivanja disciplinske tužbe kada bi novinari i javnost mogli čuti protiv koga se vodi predmet.

Murtezić smatra da odluke trebaju biti javne ali anonimizirane, navodeći da se i na osnovu njih vrlo često može pretpostaviti o čemu se radi.

“Sjećam se ranije prakse kada u javnosti izađe ime sudije zbog prekršaja za koji jeste trebao biti sankcionisan, ali privuče pažnju i ljudi zapamte koji je prekršaj, i to nije u interesu javnosti”, navodi on, dodajući kako se time narušava integritet pravosuđa.

Na problem reaktivne transparentnosti koja se tiče disciplinskih postupaka protiv sudija i tužilaca ukazano je i u izvještaju “Je li pravda u BiH zaista slijepa?” u izdanju Fonda otvorenog društva, gdje se navodi kako mediji i novinari imaju značajan problem pri informiranju o disciplinskim odlukama.

U ovom izvještaju se navodi kako se pravosuđe u BiH u svim aspektima transparentnosti suočava sa znatnim problemima, dok GRECO-ov Drugi privremeni izvještaj o usklađenosti BiH navodi kako, uprkos godišnjim izvještajima Ureda koji ukazuju na transparentnost, mediji i druge zainteresirane strane i dalje imaju problem da dobiju informacije o radnjama i dokumentaciji u istragama.

“Što više pričamo o transparentnosti, pravosuđe je sve zatvorenije, posebno Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH. Ulažu sav trud da nama novinarima otežaju posao”, kaže Đelilović.

Ova priča je urađena u okviru projekta “Unapređenje odgovornosti kroz jačanje mreža organizacija civilnog društva – SANCUS”, koji implementiraju Transparency International u BiH (TI BiH) i Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), uz finansijsku podršku Evropske unije. Stavovi izneseni u analizi predstavljaju stavove autora i ne odražavaju nužno stavove i mišljenja Evropske unije.