Piše: Josip Šimić-Đinđić, teolog
Skupština Republike Srpske usvojila je u četvrtak, 20. jula 2023. godine, izmjene Krivičnog zakona kojima se kriminalizira kleveta u tom bosanskohercegovačkom entitetu. Od 63 poslanika koja su prisustvovala zasjedanju entitetske Skupštine tokom glasanja, izmjene Zakona je podržalo njih 47, dok ih je 16 bilo protiv.
Zakon, kojim je kleveta proglašena krivičnim djelom sa novčanim kaznama, usvojen je unatoč višemjesečnim upozorenjima novinara i aktivista da on predstavlja udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure u RS-u. U tekstu zakona klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi. Tokom ranije rasprave o ovom zakonskom prijedlogu, iz opozicionih stranaka u Skupštini RS-a zatraženo je da se sporni zakon povuče s dnevnog reda.
Europska unija je o zakonu o kleveti u RS-u zauzela stav, da je to veliki korak unazad u evropskim integracijama BiH.
Dana 25. 08. 2023. godine, u manjem bh. entitetu stupio je na snagu Zakon kojim se kleveta kriminalizira i tretira, kao kazneno djelo.
Vlasti Sjedinjenih Američkih Država su ranije, krajem jula 2023. godine, na crnu listu uvrstile Željku Cvijanović, člana Predsjedništva BiH, Nenada Stevandića, predsjednika NSRS-a, Miloša Bukejlovića, ministra pravde RS-a.
Naime, u skladu sa Izvršnom uredbom 14033, je Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD, je prije 20-ak dana, na listu sankcionaih lica uvrstio jednog zvaničnika sa državnog nivoa u Bosni i Hercegovini i tri zvaničnika u vlasti Republike Srpske, jednom od dva entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine.
Ministarstvo finansija SAD-a je na svom zvaničnom saopćenju navelo, zbog čega su uvedene sankcije.
“Ovi lideri direktno su odgovorni za podsticanje donošenja zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS, čime se obstruiše i ugrožava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma”, navedeno je.
Podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijske obavještajne poslove, Brian E. Nelson izjavio je:
“Ovakav postupak ugrožava stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i teško postignuti mir podržan Daytonskim mirovnim sporazumom. Ovakvo ponašanje predstavlja dalju prijetnju budućem putu ove zemlje i njenoj uspješnoj integraciji u evroatlantske institucije. Nastavićemo pružati podršku građanima Bosne i Hercegovine i njihovim naporima na očuvanju vladavine prava i održavanju mira i prosperiteta.”
Predsjednik RS, Milorad Dodik, bio je predlagač Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH pred NSRS, te glavni zagovornik njegovog usvajanja. SAD su protiv Dodika uvele sankcije 5. januara 2022. godine u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili umiješanosti, te zbog direktne ili indirektne uključenosti u kršenje ili postupak koji predstavlja opstrukciju ili prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma, kao i u koruptivne radnje.
Prethodno su SAD, u skladu sa Izvršnom uredbom 13304, uvele sankcije protiv Dodika 17. jula 2017. godine zbog opstruisanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Nakon što je NSRS usvojila ovaj zakon u junu 2023. godine, visoki predstavnik u BiH primijenio je svoja ovlaštenja 1. jula kako bi poništio ovaj propis, javno osuđujući zakon kao čin podrivanja regionalnog ustavnog poretka, vladavine prava i raspodjele vlasti. Uprkos postupanju visokog predstavnika, s ciljem poništavanja ovog zakona, Dodik je potpisao Ukaz o stupanju zakona na snagu 7. jula 2023. godine.
Objava o sankcionisanju nastavak je prethodno uvedenih sankcija i zabrane izdavanja viza za ulazak u SAD s ciljem podsticanja na pozivanje na odgovornost lica koja podrivaju demokratske procese ili institucije. Ovi postupci dio su širih napora koje Vlada SAD-a ulaže u promociju mira, stabilnosti i funkcionalne demokratske vlasti u regiji Zapadnog Balkana.
“Postupak donošenja zakona i internet stranica NSRS jasno ukazuju na to da pojedinci obuhvaćeni objavom sankcija i navedeni u daljem tekstu snose odgovornost za sazivanje posebne sjednice NSRS, 27. juna 2023. godine, kako bi se glasalo o ovom provokativnom propisu. Posebna sjednica NSRS sazvana je 27. juna 2023. godine na zahtjev Radovana Viškovića, Nenada Stevandića i Željke Cvijanović, a Miloš Bukejlović je u ime Vlade RS zakon predstavio NSRS. Posljedično, ova četiri lica snose odgovornost za podsticanje usvajanja ovog propisa koji predstavlja prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma”, navedeno je.
Između ostalog navodi se:
“Predsjedavajući NSRS, Nenad Stevandić (Stevandić), također je javno pozvao na donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BIH, te sazvao sjednicu na kojoj je svojim glasom podržao ovaj zakon. Njegov potpis i pečat predsjedavajućeg nalaze se ispod teksta Odluke. Premijer Radovan Višković (Višković) takođe je promovirao Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH nazivajući ga legitimnim odgovorom Ustavnom sudu BiH. Kao službena osoba, Višković je javno osuđivao Ustavni sud BiH za nedavno donesene odluke koje je smatrao nepovoljnim za RS”.
Istaknuto je da Cvijanović potvrdila svoje slaganje sa odlukama.
“Član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović (Cvijanović) također se, prije usvajanja zakona, sastala sa Dodikom i potvrdila svoje apsolutno slaganje s njim u vezi sa budućim odlukama. Cvijanovićeva je javno branila djelovanje nakon donošenja Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Ona je 11. aprila 2022. godine uvrštena na listu sankcionisanih lica od strane Ujedinjenog Kraljevstva zbog podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti BiH. Kao ministar pravde RS, Miloš Bukejlović (Bukejlović) također snosi odgovornost za izradu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Bukejlović je podržao zakon u svom izlaganju pred Narodnom skupštinom RS pozivajući istu da zakon usvoji zarad pokazivanja “jedinstva” RS”.
Pojašnjeno je da su aktivnosti OFAC usmjerene su isključivo na ova četiri pojedinca, a ne na institucije niti pozicije u vlasti koje predstavljaju i obnašaju.
“OFAC je na listu sankcionisanih lica uvrstio Stevandića, Viškovića, Cvijanovićevu i Bukejlovića u skladu sa Izvršnom uredom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u kršenju ili djelovanju s ciljem opstrukcije i ugrožavanja provedbe bilo kojeg regionalnog sporazuma u oblasti sigurnosti, mira, saradnje ili međusobnih sporazuma o priznavanju ili okvira ili mehanizama odgovornosti koji se odnose na Zapadni Balkan, uključujući Prespanski sporazum iz 2018, Ohridski okvirni sporazum iz 2001, Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti UN, Daytonski sporazum ili Zaključke konferencije Vijeća za implementaciju mira održane u Londonu u decembru 1995, uključujući odluke ili zaključke visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora, ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, ili u vezi sa bivšom Jugoslavijiom, Međunarodnog rezidualnog mehanizma krivičnih sudova”.
Posljedično ovoj mjeri, sva imovina i pravo na imovinu gore navedenih sankcionisanih lica, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD mora biti blokirana i prijavljena OFAC. Pored toga, sva imovina u vlasništvu, direktnom ili indirektnom, pojedinačnom ili zajedničkom, u udjelu 50 odsto ili više jednog ili više lica koja su na listi, također mora biti blokirana. Zabranjene su sve transakcije državljana SAD u Sjedinjenim Državama (ili u tranzitu kroz SAD) koje uključuju imovinu ili pravo na imovinu lica uvrštenih na listu ili blokiranih lica, izuzev ukoliko nisu odobrene opštom ili posebnom dozvolom koju izdaje OFAC, ili izuzete. Zabrane uključuju davanje doprinosa ili obezbjeđenje bilo kakvih finansijskih sredstava, roba ili usluga od strane, prema ili u korist blokiranih lica, te primanje bilo kakvog doprinosa ili obezbjeđenje finansijskih sredstava, roba ili usluga od takvih lica.
Pored toga, finansijske institucije i druga lica koja se uključe u određene transakcije ili aktivnosti sa sankcionisanim licima mogu i sami biti sankcionisani ili se protiv njih mogu poduzeti odgovarajuće aktivnosti.
Ured visokog predstavnika u BiH (OHR) se 21. 07. 2023. godine, oglasio, da je „ponovna kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj organima vlasti daje mogućnost da guše i cenzuriraju medijske slobode i civilno društvo“!
Njihovo saopćenje (op.a. OHR-a) od prije 30-ak i više dana prenosimo u cijelosti:
Njihovo saopćenje prenosimo u cijelosti:
– Izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske kojima se ponovo kriminalizira kleveta predstavljaju napad na građanske slobode, što je karakteristično za autoritarne režime. Ovim izmjenama se ograničava sloboda govora i sužava prostor za građansko djelovanje, što su temelji demokratskog društva.
Ponovna kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj organima vlasti daje mogućnost da guše i cenzuriraju medijske slobode i civilno društvo, ograničavaju slobodno kritičko mišljenje i ušutkaju neistomišljenike. Čak i bez drakonskih sankcija, ovim izmjenama se otvara put za upitne krivične postupke i degradaciju slobode i demokratije na štetu građana Republike Srpske.
Ove izmjene također predstavljaju korak unazad na putu ka članstvu u EU, budući da nisu u skladu sa 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije. OHR će pažljivo pratiti ovu temu, sa čvrstim uvjerenjem da, u demokratskom društvu, građani trebaju biti u mogućnosti slobodno izraziti svoje mišljenje i onda kada to mišljenje nije u skladu sa zvaničnim politikama vlasti.
Također će biti u bliskom kontaktu sa svim relevantnim međunarodnim akterima u vezi s ovim pitanjem. Zaštita slobode izražavanja i slobode mišljenja, kao i neometana sloboda medija da izvještavaju o činjenicama, temeljni su aspekti Ustava BiH, te tako i Dejtonskog mirovnog sporazuma, saopćeno je.
PODSJEĆAMO – da je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit nedavno izmijenio Krivični zakon BiH, kojim kao krivično djelo proglašava neizvršenje odluka visokog predstavnika u BiH, a za što je zaprijećena kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina zatvora. Zbog neizvršenja odluka visokog predstavnika u BiH, Tužiteljstvo BiH je prije nekoliko dana podiglo optužnicu protiv predsjednika RS-a Milorada Dodika. Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje, čije se potvrđivanje još uvijek čeka.
Vezani tekst:
