Prošlo je skoro 12 godina otkako sam kao potpredsjednik FBIH pokrenuo pitanje političkih ubistava u BiH i pravosudni organi su imali dovoljno vremena

Informacija da je Tužilaštvo BiH, po prijavi bivšeg pripadnika tajne službe Edina Garaplije, formiralo predmet protiv Bakira Izetbegovića, Kemala Ademovića, Osmana Mehmedagića, Nedžada Herende, te više NN osoba, podsjetila je na pojedince koji već godinama ističu potrebu da se istina rasvijetli do kraja, a da izvršioci i nalogodavci političkih ubistava budu adekvatno kažnjeni.

Bivši potpredsjednik FBiH i nekadašnji visoki funkcioner SDA Mirsad Kebo još 2013. godine Tužilaštvu BiH je predao obimnu dokumentaciju zatraživši istragu političkih ubistava.

– Prošlo je skoro 12 godina otkako sam kao potpredsjednik FBIH pokrenuo pitanje političkih ubistava u BiH i pravosudni organi su imali dovoljno vremena. Bivši glavni tužitelj, rahmetli Goran Salihović mi je odgovorio da su te istrage u toku, ali ništa se nije desilo. Kad neke institucije ili dijelovi sistema rade takve stvari, onda je teško pokrenuti taj mehanizam. Ja sam bio u poziciji jednog od nosilaca izvršne vlasti u FBiH i nisam ništa uspio – kaže Kebo.

S obzirom na stanje u bh. pravosuđu nije siguran da će ovakve istrage biti finalizirane, ali ističe da je to epizoda koja se ne smije preskočiti.

– Teško je pogađati i ući u zonu pretpostavki, ali nema napretka u demokraciji dok se to ne rasvijetli. Imamo mi još puno tih stvari. Recimo, atentat na grob rahmetli Alije Izetbegovića nikad nije rasvijetljen. Neki su nestali sa ovozemaljske scene. Akteri toga su, po mojim saznanjima, i danas živi i prisutni. Ili su donosili odluke, ili bili na čelu institucija koje su bile dužne da djeluju. Imate zid šutnje, a mislim da šutnja o svemu tome ne doprinosi povjerenju u institucije države. Mislim da je država nekim svojim dijelom, javnim ili nekim drugim, učestvovala u svemu. Ili je uloga države i pojedinaca ostala nerazjašnjena u nestanku ljudi koji su obnašali značajne funkcije – ističe Kebo za “Avaz”.

Kebo je, podsjetimo, tražio pokretanje istraga u slučajevima atentata na Jozu Leutara, zamjenika ministra unutrašnjih poslova FBiH od 16. marta 1999. godine, ubistva Nedžada Ugljena, bivšeg pomoćnika direktora Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID) iz 1996., ministra vanjskih poslova BiH Irfana LjubIjankića. Nerazjašnjeno je i ubistvo supruge generala Sefera Halilovića, a Kebo pominje i misterioznu smrt akademika Sulejmana Redžića …

– Dobar dio te ekipe je skrivao bitne detalje koji su neophodni da se to rasvijetli. Mislim da ne možemo dalje ako se to ne završi. Nije sad u pitanju hoće li se uhapsiti pojedinac. Meni je pokojna majka pokojnog Joze Leutara, koji je bio moj prijatelj od prije rata, rekla – sine, mene nije toliko bitan izvršilac nego ko je naredio da se moj Jozo ubije. Koji su to nedefinisani centri jedne države koji skrivaju te činjenice?! Mislim da se te činjenice nalaze u institucijama. Meni je rečeno da se radi na tim predmetima, ali mislim da te kutije nisu otvarane, a da je dio važnih dokumenata skrivan – kaže Kebo.