Danas se navršava tačno 101 godina od rođenja Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, vrhovnog komandanta Armije RBiH, mislioca i lidera čije je ime zlatnim slovima upisano u modernu historiju ove zemlje. Povodom ovog velikog jubileja, javnosti se obratila njegova snaha, prof. dr. Sebija Izetbegović – istaknuta profesorica doktorica, bivša dugogodišnja generalna direktorka Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) u dva uzastopna mandata, te dokazani lider u oblasti medicine u Bosni i Hercegovini. Iz pozicije žene koja je godinama vodila najveći zdravstveni sistem u državi, ali i kao bliska članica porodice, prof. dr. Izetbegović podijelila je duboko emotivnu, ličnu priču koja osvjetljava Aliju Izetbegovića iz jednog sasvim drugačijeg ugla – kao svekra, oslonca porodice i čovjeka neizmjernog unutrašnjeg sabura.

Teorija o snahi i svekru: Odnos izgrađen na poštovanju i šali

U svom osvrtu, prof. dr. Sebija Izetbegović ističe da su njih dvoje od prvog dana srušili uobičajene stereotipe, potvrdivši teoriju da se snaha i svekar mogu savršeno slagati. Dijelili su čak i slične poglede na lične jubileje.

“Nije volio rođendan, ne volim ni ja”, započinje svoju priču Sebija Izetbegović, naglašavajući da je njihov odnos bio prožet razumijevanjem kroz brojne životne oluje i bururete koji su porodično i zajednički deverali.

A iskušenja je bilo mnogo. Porodica je godinama trpila komunistički teror i maltretiranja, uključujući i šest teških godina koje je Alija proveo u zatvoru. Nakon izlaska na slobodu, krenula je lavovska borba za slobodu i osnivanje Stranke demokratske akcije (SDA). U tim prelomnim trenucima uloge su bile jasno podijeljene: Alija i njegov sin Bakir vodili su političku borbu na prvoj liniji, dok je Sebija bila njihova čvrsta logistika.

“Brate mili, ne bih nikad radila tvoj posao!”

Vođenje države u najtežim ratnim i postratnim godinama nametnulo je Aliji Izetbegoviću donošenje odluka od kojih je zavisila sudbina cijelog naroda. Pritisci su bili neizdrživi. Sebija se prisjetila jednog upečatljivog trenutka kada mu je čitala pismo groznog sadržaja:

“Rekla sam mu: ‘Brate mili, ne bih nikad radila tvoj posao!’ A on meni odgovara: ‘Pa ne bih ni ja tvoj, da režem ljude i rovim im po stomaku, to je meni gore'”, prisjeća se uz osmijeh, ilustrujući kako su u trenucima najveće napetosti znali pronaći prostor za opasku i ljudsku toplinu.

Suze i zagrljaj na aerodromu: Susret usred teške bolesti

Najemotivniji dio sjećanja odnosi se na period kada se Sebija suočila sa teškom dijagnozom karcinoma i dvije komplikovane operacije. Po povratku sa liječenja, na aerodromu ju je dočekao upravo Alija – kako bolesna ne bi morala izdržati predug put automobilom s Bakirom.

“Prvi put sam vidjela da je svekar malo zasuzio. Nije bio čovjek od pokazivanja osjećaja, bio je vrlo suspregnut, kontrolisan i jak. Iznenadio me”, piše Sebija.

Iako u velikim bolovima, stisnula je zube, ne želeći da znatiželjna javnost primijeti njenu slabost. Prilikom zagrljaja, rekla mu je: “Planiram da preživim, uz Božiju pomoć, bez brige, samo ću biti ćelava neko vrijeme i osjećaću se loše.” Alija se na to nasmijao, a kasnije ju je, u svom maniru, tješio i hrabrio riječima da joj je glava lijepa i bez kose.

Osmijeh za dušmane

Ubrzo nakon toga, dok je ona još primala hemoterapije i zračenja, Alija se i sam teško razbolio. Iz tog perioda ostala je i jedna posebna zajednička fotografija sa političkog skupa.

“Oboje bolesni, sa osmijehom namještenim za dušmane – tako smo to mi zvali. Gledali smo da sve okrenemo na šalu. Rahmet mu duši, težak je bio njegov život, ali vrijedan življenja. Bio je određen za borbu i nikada nije posustajao”, poručuje Sebija Izetbegović, dodajući da porodica i sljedbenici ponosno nastavljaju njegovim putem.

Svoju poruku i sjećanje na velikana, Sebija Izetbegović zaključila je istorijskim riječima koje su postale sinonim za bosanski prkos i slobodu:
“Velikim Bogom se kunemo da robovi biti nećemo.”

Povodom ove godišnjice, članovi porodice obišli su Šehidsko mezarje Kovači, uz dovu i rahmet za dušu Alije Izetbegovića, kao i svih šehida i junaka koji su dali živote u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije.

Ovo je Podlupombih.ba. HOMEPAGE NACIJE!