Redakcija

Nakon što su javne diskusije „Pravo na pravdu“ održane u osam lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini, u Banjoj Luci je 29. kolovoza 2023. godine održan finalni događaj u seriji diskusija u kojima je sudjelovalo više od 500 građana, aktivista, predstavnika pravosudnih institucija i medija.

Cilj ovih javnih debata, koje je organizirala Europska unija u Bosni i Hercegovini, bio je osigurati platformu za otvorene razgovore između pravosuđa i javnosti, o transparentnosti institucija, procesuiranju korupcije i drugim temama iz oblasti vladavine prava.

Na banjalučkoj debati “Pravo na pravdu” predstavljen je izvještaj „Pravosuđe u BiH između potreba građana i politike: Zatvorenost, neefikasnost i nepovjerenje građana“ autora Ivane Korajlić i Denisa Džidića, koji daje pregled niza nedostataka u transparentnosti pravosudnih institucija u BiH, efikasnosti u procesuiranju korupcije koja varira u odnosu na različite nivoe i jurisdikcije, a razgovarano je i o aktualnim temama vezanim za izmjene Krivičnog zakonika RS koje se odnose na kriminalizaciju klevete.

Iskustva s pravosuđem

-Kritički glasovi bilo da dolaze od građana, medija, aktivista ili organizacija civilnog društava su ključna snaga za pozitivne promjene. Za vrijeme trajanja javnih debata ‘Pravo na pravdu’ građani su s predstavnicima pravosuđa razgovarali o svojim iskustvima s pravosuđem. Informacije i iskustva koje su podijelili građani su važni i daju snagu za reforme i ostvarivanje jednakosti građana pred zakonom. Sudionici diskusija ‘Pravo na pravdu’ su pružili mnoge primjere kada su u pitanju slučajevi krivičnih prijava koji su bili procesuirani veoma sporo, primjere gdje postojao nedostatak proaktivnosti u informiranju javnosti o slučajevima od velikog interesa kao i neefikasnost u procesuiranju slučajeva korupcije. Vladavina prava je centralna za 14 ključnih prioriteta koje BiH treba da ispuni prije otvaranja pretpristupnih pregovora za ulazak u Evropsku uniju, rekao je Adebayo Babajide, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH.

Nakon javnih diskusija održanih u srpnju i kolovozu ove godine u Zenici, Bihaću, Livnu, Istočnom Sarajevu, Mostaru, Trebinju, Doboju i Bijeljini, mapirane su teme od lokalnog značaja za građane, kao što su nedovoljno efikasan rad tužilaštava po prijavama ekoloških aktivista, sporo rješavanje imovinsko-pravnih tužbi, strah aktivista i novinara od zloupotreba kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj ili slab pravosudni odgovor na izborne nepravilnosti.

U lokalnim zajednicama su uočene ključne poruke koje ukazuju na potrebu ulaganja napora u jačanje vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa, a istaknuta je i važnost bolje saradnje među institucijama, zaštite svjedoka, kao i sprečavanja političkog uticaja na pravosudni sistem.

Govoreći o vladavini prava u Bosni i Hercegovini, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, Ivana Korajlić, rekla je kako ne vidi da postoji konsenzus o ključnim zakonima potrebnim u BiH.

-Prije svega govorimo o zakonu o sudovima koji je skinut sa Vijeća ministara na prošloj sjednici, ali i zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću gdje opet nismo dobili sve adekvatne mehanizme koji bi osigurali odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija posebno kada govorimo o sukobu interesa. Jedan od prioriteta i ono na čemu je Europska komisija inzistirala je ne samo izmjene zakona o VSTV-u već i uvođenje novog zakona koji bi omogućio ne samo veću odgovornost u procesu imenovanja, već i odgovornosti samog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i njegovog sastava, rekla je Korajlić.

Ugušena sloboda javne riječi

-Svi smo u ovoj zemlji suglasni da je pravosuđe u Bosni i Hercegovini neefikasno, korumpirano i da ne radi dobro svoj posao. U takvom pravosuđu politika je dala opasan alat u ruke, a to je kriminalizacija klevete. Mi se plašimo da će upravo takvim alatom biti do kraja ugušena sloboda javne riječi u Republici Srpskoj, ali i u cijeloj Bosni i Hercegovini, rekao je Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka.

Neke od preporuka iz izvještaja predstavljenog u Banjoj Luci su da je potrebno osigurati transparentan rad tužilaštava po prijavama protiv građana za klevetu, kao i nadzor nad pravosuđem u ovim predmetima kako ne bi došlo do zloupotreba i kako bi se zaštitila osnovna prava, te da je potrebno osigurati bolju suradnju između institucija, dovoljne resurse, i primijeniti efikasne mehanizme za zaštitu svjedoka i prijavitelja korupcije.

Među preporukama je i da je potrebno uraditi više na sprečavanju političkog uticaja na pravosudni sistem, a prvenstveno kroz jačanje mehanizama odgovornosti nositelja pravosudnih funkcija, te da je potrebno uvesti praksu redovnog komuniciranja s aktivistima i nevladinim organizacijama koje podnose prijave i tužiteljstvima, te proaktivniji pristup informiranja javnosti o odgovoru institucija na predmete od velikog javnog značaja.

PODSJEĆAMO – Njemački sudija u penziji i nezavisni pravni ekspert EU Reinhard Priebe, sačinio je po nalogu EU svoj nalaz o stanju u bh. pravosuđu, zaključivši, da se „pravosuđe BiH ne bori protiv ozbiljnog kriminala i korupcije“!