Piše: Josip Šimić-Đinđić, teolog
Skupština Republike Srpske usvojila je u četvrtak, 20. jula 2023. godine, izmjene Krivičnog zakona kojima se kriminalizira kleveta u tom bosanskohercegovačkom entitetu. Od 63 poslanika koja su prisustvovala zasjedanju entitetske Skupštine tokom glasanja, izmjene Zakona je podržalo njih 47, dok ih je 16 bilo protiv.
Zakon, kojim je kleveta proglašena krivičnim djelom sa novčanim kaznama, usvojen je unatoč višemjesečnim upozorenjima novinara i aktivista da on predstavlja udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure u RS-u.
U tekstu zakona klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi. Tokom ranije rasprave o ovom zakonskom prijedlogu, iz opozicionih stranaka u Skupštini RS-a zatraženo je da se sporni zakon povuče s dnevnog reda.
Europska unija je o zakonu o kleveti u RS-u zauzela stav, da je to veliki korak unazad u evropskim integracijama BiH.
Dana 25. 08. 2023. godine, u manjem bh. entitetu stupio je na snagu Zakon kojim se kleveta kriminalizira i tretira, kao kazneno djelo.
Pitali smo Ured visokog predstavnika, kako komentiraju ovaj Zakon, te da li će OHR u tome smjeru poduzimati mjere s ciljem zaštite svih građana Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine?
Njihovo saopćenje i odgovor iz OHR-a prenosimo u cijelosti:
Izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske kojima se ponovo kriminalizira kleveta predstavljaju napad na građanske slobode, što je karakteristično za autoritarne režime. Ovim izmjenama se ograničava sloboda govora i sužava prostor za građansko djelovanje, što su temelji demokratskog društva.
Ponovna kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj organima vlasti daje mogućnost da guše i cenzuriraju medijske slobode i civilno društvo, ograničavaju slobodno kritičko mišljenje i ušutkaju neistomišljenike. Čak i bez drakonskih sankcija, ovim izmjenama se otvara put za upitne krivične postupke i degradaciju slobode i demokratije na štetu građana Republike Srpske.
Ove izmjene također predstavljaju korak unazad na putu ka članstvu u EU, budući da nisu u skladu sa 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije.
OHR će pažljivo pratiti ovu temu, sa čvrstim uvjerenjem da, u demokratskom društvu, građani trebaju biti u mogućnosti slobodno izraziti svoje mišljenje i onda kada to mišljenje nije u skladu sa zvaničnim politikama vlasti. Također će biti u bliskom kontaktu sa svim relevantnim međunarodnim akterima u vezi s ovim pitanjem.
Zaštita slobode izražavanja i slobode mišljenja, kao i neometana sloboda medija da izvještavaju o činjenicama, temeljni su aspekti Ustava BiH, te tako i Dejtonskog mirovnog sporazuma.
