Standard građana u Bosni i Hercegovini je sve lošiji. Svako šesto domaćinstvo je siromašno, dok je polovina stanovništva na rubu siromaštva, podaci su Ujedinjenih nacija.
Iznenađenja na trgovačkim policama zbog divljanja cijena, ali i odsustvo reakcije nadležnih, odlike su pada standarda. Osim umirovljenika, na udaru je i radno sposobno stanovništvo koje se s troškovima života već odavno jedva hvata u koštac.
Vrtoglave cijene prožimaju državu, ali Mostar i Široki Brijeg tradicionalno nose titulu najskupljih gradova. U novčanike Hercegovaca zadiru, upravo, političke partije.
– Ovdje se ne bavi konkurencijom, nego se biraju i poduzeća i postavljaju ljudi, isključivo, po stranačkom principu. Dakle, tu se izbjegava i tržište i konkurentnost, dolazi do pada zakonom zajamčenih usluga, ali, jednostavno se i cijene proizvoljno biraju, istakao je Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Fortuna.
Inflacija nas jede
BiH je jedina država u Europi koja praktično nije odgovorila na rast cijena osnovnih životnih namirnica, pad životnog standarda i galopirajuću inflaciju koja ruši rekorde.
– Inflacija je utjecala na to da je realno bogatstvo građana opalo. Dakle, iako su plaće rasle, one nikada ne prate rast cijena namirnica, tako da, realno, ljudi danas žive značajno lošije nego ranije, rekao je nedavno Damir Bećirović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli.
Većina građana u BiH zna kako je biti siromašan, u financijskom smislu, i koliko je truda i rada tijekom života potrebno da bi se stvorilo, počevši od krova nad glavom, obitelji, pronalaska posla, pokretanja vlastitog biznisa, pa čak i svakodnevnih potreba.
Danas, kada je život brži i kada su mogućnosti veće, čini se da nikada nije bilo teže steći vlastita sredstva, kojima bismo obitelji i sebi mogli osigurati lagodan život i perspektivniju budućnost.
Većina građana danas radi više poslova, iako je onaj primarni dobro plaćen, a sve kako bi pokušali pregurati mjesečne potrebe. Kredit i zaduženja postali su svakodnevica, a činjenica je da bez toga, nažalost, mnogi ne bi mogli riješiti probleme s kojima se suočavaju.
Ima i onih koji se ne usuđuju zadužiti, jer strahuju što može biti sutra. Zato, kada se zbroje prepreke s kojima se suočavaju građani, nije ni čudo što sve više njih rješenje traži izvan granica, nadajući se da će za nekoliko godina uspjeti steći beneficije, a onda se vratiti i to pretočiti u vlastiti posao. Ali, takvi su rijetki. Više je onih koji odlaze i ne vraćaju se.
Depopulacija
Uzevši u obzir navedeno, struka ističe da BiH spada među države s najvećom depopulacijom u svijetu.
– Zbog velikog broja mladih koji odlaze većinom u potrazi za boljim životom, a s druge strane zbog toga što obitelji postaju sve manje, parovi s troje i više djece su izuzetno rijetki, navodi Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača Srednje Bosne.
Osnovni razlog trenda, mišljenja je, vjerojatno leži u nesrazmjeru između primanja i troškova života, koji su, također, sve veći.
– Cijene nekretnina, čak i u manjim gradovima prelaze 2.000 KM po kvadratu, dok u većim idu i po 5.000 KM. Uz prosječnu plaću samac bi mogao sebi kupiti jednosoban stan za nekih 25 godina. Četveročlana obitelj s dvoje zaposlenih uz prosječnu plaću i dvoje male djece jednostavno ne može sebi priuštiti kupovinu stana i mora ili stanovati kod obitelji, ili plaćati kiriju, ili tražiti posao izvan BiH, pojašnjava.
