EUROPSKI parlament je 7. veljače tijesnom većinom podržao upotrebu novih genomskih tehnologija (NGT) u poljoprivredi.

Prema pobornicima NGT-a u EP-u, one bi trebale omogućiti veću otpornost sustava proizvodnje hrane jer će biljke dobivene tim tehnikama biti tolerantnije na klimatske promjene, bolesti i nametnike, a također će zahtijevati manje gnojiva ili pesticida.

Zagovornici tvrde da će to pospješiti zelenu tranziciju stvaranjem otpornijih biljaka koje će osigurati pouzdaniju proizvodnju hrane.

Izvješće je usvojeno s 307 glasova za, 263 protiv i 41 suzdržanim. Očekivano, zeleni su uglavnom glasali protiv.

Dvije kategorije modificiranih biljaka

Nova regulativa predviđa uvođenje dviju kategorija biljaka dobivenih novim tehnikama.

Prva kategorija bila bi podložna istim pravilima kao i biljke dobivene konvencionalnim oplemenjivanjem i klasičnom mutagenezom. U nju bi spadali usjevi u čijim su genima napravljene manje promjene kakve se mogu dogoditi i prirodnim putem, iako mnogo sporije. To podrazumijeva usjeve s promjenama DNA do najviše 20 nukleotida (građevnih jedinica DNA) u nizu. Ova granična vrijednost proizlazi iz činjenice da postojećom tehnologijom nije moguće razlikovati promjene manje od 20 nukleotida nastale zahvaljujući novim tehnologijama od spontano nastalih mutacija koje se povremeno događaju u genomu. Važno je istaknuti da je riječ o promjeni relativno malog broja nukleotida, a ne o dodavanju ili uklanjanju cijelih gena.

Druga kategorija usjeva (tzv. NGT 2) bila bi podložna istim pravilima kao i genetski modificirani organizmi (GMO). U nju bi spadali usjevi s promjenama na više od 20 nukleotida u nizu ili s umetnutim stranim genima – genima drugih organizama.

Povjerenica Europske komisije za jednakost Helena Dalli rekla je da spomenuti prijedlog “omogućuje inovaciju bez ugrožavanja sigurnosti”.

EU je dugo bila utvrda GMO skepticizma

Europa je dugo bila utvrda skepticizma prema GMO-ima, ali nova regulacija trebala bi omogućiti da se proizvodi dobiveni korištenjem novih biotehnoloških metoda (na prethodno definiran način) izjednače s konvencionalnim.

Zagovornici biotehnoloških istraživanja biljaka stoga su očekivano pozdravili glasanje.

“Ovo je stvarno ohrabrujuće za znanstvenu zajednicu”, rekla je Oana Dima, izvršna direktorica European Sustainable Agriculture through Genome Editing (EU-SAGE), mreže od više od 150 europskih istraživačkih instituta, sveučilišta i udruga.

Euroseeds, trgovačka organizacija uzgajivača biljaka, nazvao je glasanje “značajnim korakom naprijed” koji će povećati inovativnost i poljoprivrednu održivost.

No, Greenpeace i neki drugi protivnici biotehnologije kritizirali su odluku, rekavši da bi mogla dovesti do jačanja poljoprivrednih monopola.

Članice EU će se tek očitovati o novoj regulaciji

Mjera se tek mora dogovoriti u pregovorima s članicama EU koje su i dalje podijeljene oko toga trebaju li dopustiti patentiranje NGT biljaka i trebaju li zahtijevati posebno označavanje hrane napravljene od takvih usjeva ili samo sjemenskog materijala

Što je nova genska tehnologija poznata kao CRISPR?

Ovo je Podlupombih.ba. HOMEPAGE NACIJE!