PIŠE: J. ŠIMIĆ
Dubravko Čampara primjer je korupcije u pravosuđu.
Tuzlanski advokat Faruk Balijagić izjavio je prije 9 godina za “Dnevni avaz” da je šokiran saopćenjem Miroslava D. Markovića u ime Udruženja tužilaca BiH, a u kojem se tvrdi da mediji vode neutemeljenu kampanju protiv tužioca Dubravka Čampare.
„Ovo saopćenje šokiralo me kao pravnika koji je prošao sve faze koje jedan pravnik može proći. Frapantno je da se pokušava štititi kriminal nosilaca pravosudnih funkcija. Iznenađen sam da Udruženje tužilaca traži da javnost nema oduška ni u medijima, da se prikaže kakve su te barabe koje kvare ugled časne pravosudne funkcije“ – rekao je Balijagić.
Naglasio je, da je tada prvi put čuo da postoji udruženje koje vodi tužilac Marković.
Otkrio je za Avaz tada, da je tada s njim razgovarao upravo o temi, kako je rekao, korumpiranih tužilaca.
„Rekao sam mu da je krajnje vrijeme da se krivično gone tužioci koji čine zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, ali i pojedine sudije. Pitao sam ga poduzima li Tužilaštvo išta da se ogradi od korupcije u svojim redovima i iznio sam mu primjer Dubravka Čampare, koji je čekao samo jedan dan, nakon što je završio fakultet, da se zaposli u Općinsko tužilaštvo 2 u Sarajevu. Čim je položio pravosudni ispit, čekao je nekoliko dana da bude imenovan za kantonalnog tužioca, pa je onda između 23 kandidata, koji su bili bolji, profesionalniji i iskusniji od njega, on izabran za tužioca Tužilaštva BiH“ – rekao je tada Balijagić.
Čampara je kao što je vidljivo između 23 kandidata koji su bili najbolji, imenovan za tužioca Tužilaštva BiH. Dubravko Čampara rođen je 1976. godine u Dubrovniku, Republika Hrvatska. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1999. godine, a pravosudni ispit položio 2001. godine. Tužilačku karijeru je započeo kao pripravnik i stručni saradnik u Opštinskom tužilaštvu II u Sarajevu 1999. godine, dakle istoga dana, odnosno dan kada je i diplomirao.
Za tužioca u Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu imenovan je 2005. godine. Dana 28. janura 2009. godine, od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, imenovan je za tužioca Tužilaštva BiH. Tužilac Čampara bio je rukovodilac Udarne grupe za borbu protiv terorizma i jačanja sposobnosti za borbu protiv terorizma, a njegovi radovi u ovoj grupi bili su katastrofalni. U svojoj karijeri je više puta disciplinski kažnjavan.
Dana 01. 03. 2019. godine ili oko toga datuma, tadašnja glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, smijenila je tužioca Dubravka Čampar sa pozicije šefa Odsjeka za terorizam Tužilaštva BiH. Na njegovo mjesto imenovan je tužilac Ćazim Hasanspahić.
Tako je odlučila tadašnji glavni tužilac Tužilaštva BiH Gordana Tadić. Ćazim će se u radu pokazati gorim od Čampare, da je u samo zadnjih 3-4 godine izgubio nekoliko optužnica za terorizam i korupciju. I on je smijenjen.
Oni koji se podrobnije bave pitanjem terorizma u BiH tvrde da se tužitelj Čampara baš i nije proslavio u svom radu. Pogotovo se to odnosi na predmet “Rez”, u kome je dao nalog za hapšenje 11 pripadnika vehabijskog pokreta pod sumnjom da su 2015. godine planirali napad za Novu godinu u Sarajevu. Međutim, nakon provedenih mjesec dana u pritvoru svi su odlukom suda pušteni na slobodu. Čamparini promašaji evidentirani su i u predmetu napada na Policijsku stanicu u Bugojnu.
On je Nasera Palislamovića optužio i pritvorio u sklopu ove istrage, ali ga je na kraju sud oslobodio. Zbog četverogodišnjeg pritvora u samici, Palislamović je tužio državu i dobio 202.000 KM odštete. To je najveća odšteta za terorizam u jednom predmetu u pravosuđu BiH.
Nakon toga, tužilac Čampara se priklanja tadašnjem predsjedniku VSTV-a BiH Milanu Tegeltiji, koji je odlukom Vlade SAD-a od 2022. godine, stavljen na američku crnu listu, zbog korupcije, koja se vezuje za vršenje njegove tada dužnosti predsjednika VSTV-a BiH.
Tokom listopada 2020. godine pisali su bh. mediji, da je tadašnji predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija (koji će kasnije završiti na američkoj crnoj listi) obećao tada, u jednom sarajevskom restoranu, državnom tužiocu Dubravku Čampari da će ga imenovati za glavnog tužioca Federacije BiH. To je bio sam jedan od Tegeltijinih uhodanih imenovanja i dogovaranja imenovanja na najvažnije pravosudne funkcije po kafićima i restoranima.
Sastanku je prisustvovao i Dubravkov brat Aljoša Čampara, inače tadašnji federalni ministar unutrašnjih poslova čiji savjetnici uređuju portal Pressmedia na kojem je, dan nakon sastanka, prenesen veliki intervju Milana Tegeltije koji je dao Radio televiziji Republike Srpske.
Mediji su pisali i otkrili, da je nakon sastanka braće Čampara i Milana Tegeltije, predsjednik VSTV-a je sa svojim prijateljem Muhamedom Ajanovićem, dekanom Stomatološkog fakulteta obilazio pojedine lidere političkih partija čije je sjedište u Sarajevu kako bi dobio podršku za planirano imenovanje. Dubravko Čampara se, prema dogovoru u restoranu, tada već prijavio na konkurs za glavnog federalnog tužioca. Osim njega, za ovu poziciju su još bili tada konkurirali državni tužilac Saša Sarajlić i federalni tužilac Munib Halilović.
Međutim, sve se izjalovilo, uključujući i imenovanje Dubravka Čampare na poziciju glavnog federalnog tužioca F BiH, kada je Milan Tegeltija uhvaćen u aferi „Potkivanje 2“, kako trguje imenovanjem i pozicijama unutar pravosuđa. Nakon pritiska međunarodne zajednice i OHR-a, Tegeltija je podnio ostavku, a kasnije završio i na američkoj crnoj listi, a Dubravko Čampara ostao bez podrške
No, konkurs za glavnog federalnog tužioca, odlaskom Milana Tegeltije, nije poništen, nego nastavljen.
Dana 16. 12. 2020. godine, članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) su odlučili da novi glavni federalni tužilac bude Munib Halilović. Odluku su donijeli bez ikakve rasprave sa deset glasova za i jednim protiv. Drugi kandidat bio je Dubravko Čampara, koji nije dobio niti jedan glas. Oba kandidata su, prije glasanja, iznijela svoje programe rada.
No, prije toga, Dubravko Čampara se prijavio i na poziciju sudije Ustavnog suda Federacije BiH na koju također nije imenovan, odnosno nije dobio potrebnu podršku Predsjedništva Federacije BiH. Prethodno se prijavio i na poziciju Predsjednika Suda Bosne i Hercegovine, ali je u startu diskvalificiran, zbog neispunjavanja uvjeta.
Dubravko Čampara se nakon toga prijavio na poziciju zamjenika Glavnog državnog tužioca BiH, ali ni na tu poziciju nije dobio podršku članova VSTV-a, pa je umjesto njega, imenovan tužilac Mladen Furtula. Plan kartela je bio, da na ovu poziciju instaliraju tužioca Čamparu preko kojeg bi kontrolirali sve istrage u Sky aplikacijama i štitili članove NiP-a, koji se pojavljuju u Sky aplikacijama u komunikaciji sa članovima narko kartela.
Nakon što Dubravko Čampara nije imenovan na ovu funkciju, na članove VSTV-a BiH (Sanelu Gorušanović Butigan i dr. članove VSTV-a) putem medija obrušio se tada predsjednik NiP-a Elmedin Konaković, čije se ime i kontakti također vezuju i pojavljuju u Sky istragama u odnosu na narko kartel “Tito i Dino”. Brat od državnog tužioca Dubravka Čampare, Aljoša Čampara, član je NiP-a. On je primio narko opremu za Specijalnu policiju Federacije BiH, koju je donirao narko boss Edin Gačanin Tito, vođa narko kartela “Tito i Dino”, u znak zahvalnosti što su pripadnici Specijalne jedinice FUP-a, tokom 2016. godine čuvali narko bossa Edina Gačanina Tita prilikom njegova posjeta Sarajevu. Zbog ovoga su u akciji “Black Tie 2” prije dva mjeseca pohapšene 23 osobe, među kojima su visoki dužnosnici FUP-a (Vahidin Munjić, Mustafa Selmanović, te još nekoliko pripadnika FUP-a), a između ostaloga i Konakovićev kum, Gordan Memija, za koga je Sud BiH utvrdio postojanje osnovane sumnje, da je prao novac od narko kartela “Tito i Dino”!
