Američke sankcije su instrument vanjske politike koje koristi vlada Sjedinjenih Američkih Država kako bi izvršila pritisak na entitete, pojedince, bili oni iz svijeta politike ili biznisa, i potaknula promjene u njihovom ponašanju. Ove sankcije obično uključuju ograničavanje ili zabranu trgovine, financijskih transakcija ili drugih oblika ekonomske interakcije s ciljem postizanja određenih političkih ili sigurnosnih ciljeva.

Za Forbes BiH ekskluzivno govori američki ambasador u Bosni i Hercegovini, Michael Murphy, i pojašnjava da će Sjedinjene Američke Države uvijek štititi svoje interese na Balkanu dok je u fokusu javnosti verbalni rat predsjednika entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, i upravo američkog ambasadora. Ambasador ga optužuje da ekonomski uništava entitet, a da najgore tek slijedi, Dodik to sve negira. 

“Dodik možda ne priznaje naše sankcije, ali naše sankcije itekako priznaju Dodika. U javnosti sankcionisane osobe, bez obzira ko su one,  često kažu da ih sankcije ne dotiču, ali reći ću Vam nešto, privatno itekako troše mnogo vremena i novca da siđu s crne liste.” – rekao je Murphy.

Razlozi za uvođenje sankcija mogu varirati, uključujući ljudska prava, nuklearni programi, terorizam, regionalnu stabilnost ili kršenje međunarodnog prava. Sjedinjene Američke Države obično sarađuju sa saveznicima i međunarodnim organizacijama kako bi koordinirale primjenu sankcija i pokušale postići širu međunarodnu podršku. Međutim, u nekim slučajevima, SAD mogu nametnuti jednostrane sankcije, bez odobrenja drugih zemalja.

Ko je sve na “crnoj listi”

Crna lista SAD-a znači da sva imovina sankcionisanih osoba koje su u SAD-u ili u posjedu, ili pod kontrolom osoba iz SAD-a, je blokirana i mora se prijaviti OFAC-u. Praksa je pokazala da je jedini dosadašnji efekat sankcija bio prestanak poslovanja sa bankama u stranom vlasništvu.

Sjedinjene Američke Države mogu nametnuti ekonomske sankcije na različite načine, uključujući:

Ograničavanje pristupa određenim financijskim institucijama ili zabrana određenih vrsta financijskih transakcija; postavljanje ograničenja na uvoz i izvoz robe između SAD-a i ciljane zemlje; potpuna zabrana trgovine s određenom zemljom; ograničavanje putovanja određenih pojedinaca ili članova vlade; blokiranje imovine pojedinaca ili entiteta kojima su nametnute sankcije.

Osim Milorada Dodika, na američkoj crnoj listi su Igor Dodik, Gorica Dodik (njegova djeca), Alen Šeranić, ministar u Vladi RS, Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH iz RS, Radovan Višković, premijer Republike Srpske, Miloš Bukejlović, ministar u Vladi Republike Srpske, Nenad Stevandić, predsjednik NSRS, Dragan i Slobodan Stanković, bivši prvi čovjek VSTV-a, Milan Tegeltija, ministar energetike i rudarstva bh. entiteta Republika Srpska, Petar Đokić, biznismen Savo Cvijetinović “Tigar”, te šef predstavništva RS-a u Moskvi, Duško Perović. Nadalje, na crnoj američkoj listi su; državna tužiteljica, Dijana Kajmaković, bivša glavna državna tužiteljica, Gordana Tadić, bivši direktor OSA-e, Osman Mehmedagić, bivši premijer FBiH, Fadil Novalić, funkcioner SDA, Asim Sarajlić, državljanin BiH koji se povezuje s narkokartelima, Edin Gačanin, sankcije američke uvedene su i Marinku Čavari iz HDZ-a.

Funkcionalnost sankcija u realnom vremenu

Posljedice se vide i na drugim stranama, vlastima je sve teže doći do novih izvora finansiranja budžeta, nisu ovaj put izašli na međunarodno tržište da prikupe novac, za otplatu dugova kao što su to radili u prethodnom periodu zadužujući se na bečkoj i londonskoj berzi.

“Mi smo bili jasni da ćemo koristiti autoritet kako bismo pojedince, koje smatramo odgovornim, proporcionalno sankcionisali za svaki tip neprihvatljivog ponašanja.” – pojašnjava američki ambasador u Bosni i Hercegovini, Murphy

Jedna od ključnih karakteristika američkih sankcija je i ta da oni koji su na crnim američkim listama, ne mogu putovati u SAD, poslovati, imati račune, niti raspolagati eventualnom imovinom na teritoriji SAD-a ili kupovati istu.

No sankcije su mnogo više od toga. John Smith, prvi direktor Odjela za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD, je ranije za N1 pojasnio i sljedeće:

“Imajte na umu da se američke sankcije primjenjuju na osobe iz SAD-a, na američke kompanije, u jurisdikciji Sjedinjenih Država. Dakle, ono što sankcije općenito znače je da ja kao Amerikanac, nijedna američka kompanija, nijedan američki pojedinac ili entitet ne možemo imati posla sa bilo kojim pojedincem ili entitetom koji je stavljen na listu sankcija. Nezakonito je da bilo ko to radi. Dakle, oni mogu imati široke implikacije zbog širokih efekata američkih kompanija, američkog dolara i drugih, kako se koriste širom svijeta. Sada, iako je fokus na Amerikancima, to također znači da osobe koje nisu iz SAD-a ne mogu koristiti ljude poput mene, ne mogu koristiti američki dolar. Ne mogu koristiti robu porijeklom iz SAD-a u bilo kojoj stvari koja se može odnositi na sankcionirane strane. Dakle, to bi uticalo na Vas, u Vašem regionu, uticalo bi na bilo koga bilo gdje u svijetu. Ne možete uključiti osobe iz SAD ili tehnologije ili finansijske usluge i bilo šta što ima veze sa ovim ljudima ili ovim kompanijama.”

Problem i otvaranje računa u inostranstvu

U razgovoru s pojedinim stručnjacima iz bankarskog sektora, problem za pojedince koji su na američkoj crnoj listi, moglo bi biti i eventualno otvaranje računa u inostranstvu, s obzirom na to da banke, iako nisu američke, imaju diskreciono pravo da odbiju saradnju s licima koja jesu dio američkih sankcija, i to, kažu nam, nije rijedak slučaj. Vrlo teško je pronaći finansijsku instituciju koja ne radi po američkim standardima ili nema nikakvog doticaja s SAD-om. Kažu iz bankarskog sektora, osoba s crne američke liste otežano je otvaranje bankovnih računa, ali i samo kartično plaćanje.

Da američke sankcije nisu za odbaciti, možda najbolje pokazuju iskustva nekih od sankcionisanih koja su prenijeli pojedinim medijima. Osuđeni ratni zločinac Biljana Plavšić je svojevremeno izjavila za Srpskainfo kako je živjeti s, između ostalog, američkim sankcijama:

“To se dogodilo negdje odmah poslije onih katastrofalnih poplava u Republici Srpskoj, 2014. godine. Budući da primam penziju iz Republike Srpske, tada sam otišla u banku čiji sam bila klijent kako bih donirala novac za stradale ljude. Međutim, nakon samo par dana dobila sam poziv iz banke da dođem na razgovor s nadležnima, a oni su mi tada rekli da ne mogu odobriti bilo kakve finansijske transakcije sa mog računa jer sam ratni zločinac i lice s američke crne liste. Poslije toga tražila sam bilo kakav način da se prebacim u neku drugu banku preko koje ću dobijati penziju.”

Ne rade stranice Vlade RS, bijeg u virtualni svijet Srbije

Vijest o tome da su internet stranice institucija Republike Srpske početkom novembra bile nedostupne za pretraživanje, mnogi su odmah povezali s prethodnim odlukama Amerikanaca da pojedince u Republici Srpskoj stave na američku crnu listu. Naime, Vlada Republike Srpske koristila je domenu američke kompanije Versign.

Urednik portala Capital.ba, Siniša Vukelić smatra kako će Vlada Republike Srpske uzeti srpsku domenu RS, umjesto bosanskohercegovačku BA, koju je spominjao profesor Mrdović, kao što je to učinio prethodno i predsjednik entiteta, Milorad Dodik nakon što mu je ugašen zvanični Youtube kanal. No, bijeg u virtualni svijet Republike Srbije, tek je jedan od problema s kojim se sankcionisani pojedinci mogu suočiti. Bitno je da će posljedice osjetiti i građani, napominje Vukelić.

“Blokiranjem portala Vlade Republike Srpske, inspektorata, predsjednika RS, jedan je od očitih primjera kakve su posljedice ukoliko se nalazite na crnoj listi. To je samo jedna od posljedica. Pretpostavka je šta se desilo, kada dođete na crnu listu, svim kompanijama američkim je preporuka da ne smiju sarađivati sa takvim licima. Kompanija kod koje je, pretpostavljam, pohranjen i zakupljen server naših institucija je američka kompanija koja je poslušala svoju vlast i vjerovatno otkazala tu uslugu. To je zaprepašćujuće jer i građani Republike Srpske trpe tu posljedicu jer im je uskraćeno elektronsko komuniciranje i saznavanje informacija od najviše izvršne vlasti u Republici Srpskoj. Ne možete doći do propisa, ne možete biti obaviješteni o nekim konkursima, tenderima itd”, kaže Vukelić za N1.

Bez Europe u sankcionisanju pojedinaca i partnera

Sankcije koje su Sjedinjene Američke Države uvele protiv istaknutih bh. pojedinaca zbog navodne upletenosti u korupciju i narušavanje demokracije u zemlji vjerovatno neće imati ozbiljan učinak na nivo korumpiranosti i demokratskog nazadovanja, te je bitno da Washington uvjeri Europsku uniju da se pridruži ovim i budućim sankcijama, smatra Ivana Stradner, savjetnica Fonda za zaštitu demokracije.

“Sankcionirane strane imaju malo poslovnih veza sa Sjedinjenim Državama. Kao takvo, ubjeđivanje Europske unije da se pridruži ovim i budućim sankcijama protiv loših aktera u BiH, je krucijalno, jer takvi akteri više posluju i putuju Europom”, predlaže Stadner.

Vijeće Europske unije donijelo odluku kojom se “proširuju okvirne mjere na pojedince ili subjekte” koji podrivaju stabilnost BiH.

Direktan uticaj američkih sankcija na građane

Dok su sankcije namjenjene izvršavanju pritiska na vladu ili političare određene zemlje radi postizanja promjena u njihovom ponašanju, one često imaju direktan utjecaj na građane te zemlje. Sankcije mogu ograničiti trgovinu, izazvati inflaciju, smanjiti ekonomski rast i uzrokovati nezaposlenost, što direktno pogađa životni standard građana. 

Sankcije mogu otežati pružanje humanitarne pomoći, što može imati ozbiljne posljedice po zdravlje i dobrobit civilnog stanovništva. Građani mogu imati otežan pristup osnovnim potrebama poput hrane, lijekova i drugih nužnosti zbog poremećaja u opskrbi uzrokovanim sankcijama. Povećanje ekonomske nesigurnosti i opće nezadovoljstvo mogu potaknuti političke nemire ili promjene koje nisu uvijek u interesu stabilnosti. Sankcije mogu imati i socijalne posljedice, uključujući smanjenje pristupa obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti.