Bosna i Hercegovina poodavno je zemlja potpunih apsurda, farsa u kojoj malo tko želi da mu život trune. Naš nobelovac Ivo Andrić je još prije više od pola desetljeća ustvrdio kako treba ostaviti svaku logiku prije nego uđete u BiH. A kako domaće vlasti u postdaytonskoj državi i taj apsurd mogu podići na razinu više jasno je ako znamo da nemamo egzaktnih podataka gotovo o ničemu. Država, kako uostalom niti ekonomija pa i život svakog pojedinca ne mogu ostvarivati bilo kakav uspjeh ukoliko nemamo prvo jasnu viziju, nakon toga razvoj strategije i onda konkretne planove. A da bi nakon vizije onoga što želimo razvili u bilo što moramo imati egzaktne pokazatelje. Ukoliko je input loš i baziran na pogrešnim podacima, output ne može polučiti ono što se prvobitno željelo.
U kakvom apsurdu živimo jasno je ukoliko jedna država u 21. stoljeću niti približno ne zna koliko ima stanovnika, a BiH je upravo takva država.
Koliko ljudi živi u BiH?
Podsjećanja radi, BiH je posljednji Popis stanovništva provela još 2013. godine, a i tada dvije godine iza svih drugih država Europe. Naravno, uzrok su bile političke svađe. S obzirom da je u našoj zemlji sasvim normalno manipulirati brojevima i taj popis je izazvao brojne kontroverze. Naime, on je pokazao kako u BiH živi 3.531.159. stanovnika, ikako nitko nije vjerovao da je taj broj točan. I tada je bilo jasno kako se na njemu nalaze osobe koje su već godinama živjele u inozemstvu. A onda smo nakon toga u ono malo strategija i planova koje smo radili to činili na osnovu podataka koji nisu odgovarali istina.
Deset godina kasnije novog popisa nema pa nitko ne zna koliko uistinu stanovnika danas živi u BiH. Procjene su poprilično rastegnute – neki govore oko 2,7 milijuna ljudi, drugi kako je to 2,5 milijuna. Posljednji podaci koji su navodno iz bankarskog sektora ukazuju kako u BiH u 2023. ima tek između 1,9 i 2 milijuna ljudi. Veliko je pitanja kada će BiH uopće i provesti novi popis, s obzirom na političku klimu u državi. To pak znači kako se ne možemo niti nadati bilo kakvim adekvatnim ekonomskih, socijalni, zdravstvenim, socijalnim i inim politikama jer uopćene znamo od kuda početi. A kada su stvari takve onda otvaraju ogroman prostor za malverzacije, korupciju, zakulisne igre. Dakle, sve ono u čemu su bh. političke elite jako dobre.
Nezaposlenost i siromaštvo
Bh. ekonomija u ovoj godini ima velikih ekonomskih problema, mada i u godinama prije toga joj nisu cvjetale ruže (po kupovnoj moći su uz Albaniju samo europsko dno). Bez obzira na tom, u ovoj zemlji niti dalje apsolutno nitko sa sigurnošću ne može tvrditi koliko imamo nezaposlenih. Službeni podatak Agencije za rad i zapošljavanje BiH je kako je stopa nezaposlenosti u našoj zemlji 29 posto. Istini za volju, taj podatak ne odražava pravo stanje stvari jer su mnoge osobe koje rade prijavljene na zavode za zapošljavanje zbog ostvarivanja nekih drugih prava, prvenstveno zdravstvenog osiguranja. Posljednja anketa o radnoj snazi u BiH pokazuje kako je stopa nezaposlenosti u BiH 13,1 posto, ali treba kazati kako se radi ipak o procjeni, a ne egzaktnim podacima.
Slična je stvar i kada govorimo o razini siromaštva. Naima, službene institucije već osam godina uopće ne objavljuju podatke oko siromaštva u BiH, a i kada su ga objavljivale radile su tu na pogrešan način jer je po njihovim podacima manje siromašnih bilo u BiH nego u Europskoj uniji. Tako da smo i na ovom području i dalje na procjenama – neki kažu kako je razina siromaštva u našoj zemlji 15 posto, neki ad se kreće oko 20 posto, dok oni najpesimističniji idu čak i do 25 posto. Međutim, sve dok nemamo prave podatke ne možemo niti očekivati bilo kakvu suvislu socijalnu politiku i targetirane ekonomske mjere prema onima koji su najugroženiji, prenosi Dnevni List – dnevni.ba
