Nakon potrošenih 32 miliona maraka u prošloj godini, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom ne raspolaže informacijama o ostvarenim rezultatima jer ne prate i ne rade evaluaciju finansiranih programa. Sredstva su podijeljena bez objektivnih kriterija, a firme koje su dobile novac niko i ne kontroliše.
Polovinom septembra Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom raspisao je drugi javni poziv za raspodjelu poticaja u ovoj godini. Nekoliko dana kasnije, Ured za reviziju institucija FBiH objavio je Izvještaj o finansijskoj reviziji Fonda. U izvještaju su potvrđeni brojni problemi, od netransparentne podjele novca, fiktivnog zapošljavanja, nepostojanje kontrola nad utroškom dodijeljenih sredstava. Samo prošle godine Fond je podijelio 32 miliona maraka privatnim firmama i udruženjima kroz poticaje i uplate plata, poreza i doprinosa. Od tog iznosa 16,7 miliona uplaćeno je za dio neto plate, poreze i doprinose za osobe sa invaliditetom. Za poticaje po javnim pozivima isplaćeno je 14,5 miliona maraka.
„Prilikom raspodjele sredstava u iznosu od 8.503.802 KM primijenjen je kriterij kojim se boduje kvalitet programa, koji nije mjerljiv i definisan je kao eliminatorni. Također, nisu u potpunosti primijenjene odredbe utvrđene internim aktima, u dijelu ispunjavanja uslova za dodjelu sredstava i dostavljanja definisane dokumentacije. Zbog navedenog ne možemo potvrditi da je raspodjela sredstava izvršena u skladu sa Zakonom“, utvrdili su federalni revizori.
U praksi, ovaj kriterij je fikcija – ne postoji jasna metodologija kojom bi se utvrdilo šta čini kvalitetan program. Dakle, milioni maraka se dodjeljuju na osnovu nečega što niko ne može jasno objasniti, odnosno po slobodnom nahođenju članova komsije.
Kriterija nije bilo ni prilikom vršenja nadzora nad utroškom sredstava za 2023. godinu. Planom vršenja nadzora nad utroškom sredstava nisu određeni kriteriji a ni korisnici kod kojih će se vršiti nadzor. Od planiranih 196 firmi, nadzor je izvršen kod 74 korisnika, što predstavlja samo 38 posto od ukupno planiranih neposrednih nadzora na terenu. To znači da više od pola firmi koje su dobile novac od Fonda nije bilo podložno bilo kakvoj provjeri.
Kod većine korisnika kod kojih je vršen nadzor na radnom mjestu nisu zatečene osobe sa invaliditetom. Nisu prezentovani dokazi da su te osobe opravdano odsutne sa posla a zaposlenici Fonda nisu na to obraćale previše pažnje.
„Uvidom u dokumentaciju o obavljenim nadzorima, ne možemo potvrditi da je zadovoljen cilj provođenja nadzora nad namjenskom upotrebom sredstava Fonda definisan Uputstvom za nadzor, odnosno da je osigurana efikasna provedba i ostvarivanje prava, te ispunjavanje obaveza utvrđenih Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji“, naveli su revizori.
Nakon potrošenih 32 miliona maraka Fond ne raspolaže informacijama o ostvarenim rezultatima jer ne prate i ne rade evaluaciju finansiranih programa!
„Fond ne raspolaže informacijama o ostvarenim rezultatima, odnosno efektima dodijeljenih sredstava..U okviru programa održivosti zaposlenosti i razvoja privrednih društava za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i zaštitnih radionica odobravaju se sredstva za namjene koje se ne mogu dovesti u vezu s tim da će njihova nabavka doprinijeti održivosti zaposlenosti osoba sa invaliditetom, razvoju privrednih društava i zaštitnih radionica koje pružaju mogućnost za rad i zapošljavanje osoba sa težim invaliditetom“, naveli su iz Ureda za reviziju FBiH.
O ovim problemima Žurnal je prethodnih godina opširno pisao. Osim jedne optužnice protiv odgovornih lica i firme Apel promet, niko od odgovornih u Fondu nije krivično gonjen zbog milionskih malverzacija, prenosi Žurnal.info.