Ničim izazvana invazija ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu bila je trenutak istine za Evropu. Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, odgovorila je na izazov.
Sedam dana nakon početka rata, Von der Leyen je najavila uvođenje tri ekonomske sankcije protiv Rusije – zabranu transakcija s ruskom centralnom bankom, zatvaranje zračnog prostora za ruske zrakoplove i zabranu medijskih agencija u vlasništvu Kremlja.
“Zaštita naše slobode ima svoju cijenu”, rekla je von der Leyen. “To je naš princip: sloboda je neprocjenjiva”.
Vodstvo koje je pokazala tokom rata u Ukrajini kao i za vrijeme pandemije koronavirusa, Von der Leyen je donijelo prvo mjesto na Forbesovom 19. godišnjem popisu najmoćnijih žena svijeta. Uticaj Von der Leyen je jedinstven – niko drugi na Forbesovom popisu ne osmišljava politike u ime 450 miliona ljudi, ali njena posvećenost slobodnom i demokratskom društvu nije jedinstvena. Von der Leyen samo je jedno ime u najvećoj priči 2022. godine: onoj o ženama koje nepokolebljivo brane demokratiju.
Amerikanke su prošle godine pretrpjele najveći gubitak svojih prava u posljednjih nekoliko decenija: tamošnji Vrhovni sud ograničio je pravo žene na pobačaj. U odgovoru na tu odluku, glasačice su predvodile izlaznost na američkim međuizborima za Kongres. U Iranu, hiljade žena izašlo je na ulice demonstrirajući zbog teokratskih zakona zbog kojih su tretirane kao građani drugog reda.
Na ovogodišnjoj listi, demonstrantice predstavlja Jina “Mahsa” Amini na stotom mjestu, čija je smrt prošlog septembra pokrenula dosad neviđenu revoluciju žena. Ostatak žena na listi dolazi iz tradicionalnih sektora moći – 39 njih su izvršne direktorice, 10 je moćnih političarki, a na popisu se nalazi i 11 milijarderki s ukupnim bogatstvom od 115 milijardi dolara.
Popis je sastavljen temeljem četiri glavna kriterija: novac, mediji, sfera uticaja i utisak. Kod političarki, FORBES je u obzir uzimao i populaciju i BDP zemalja koje vode, kao i spominjanje u medijima. Rezultat je popis žena koje se bore protiv statusa quo.
“Ako ne reagujete na kršenje vaših prava”, kaže Roya Boroumand, iranska historičarka i aktivistica za ljudska prava, “ono će se dogoditi i drugi put, i treći put”.
Ursula von der Leyen
Predsjednica Europske komisije
Ursula von der Leyen postala je predsjednica Europske komisije u julu 2019. godine. Ona je prva žena na toj poziciji, a prije toga je bila njemačka ministrica odbrane u mandatu kancelarke Angele Merkel.
Godine 2020., von der Leyen je predvodila donošenje zakona o 750 milijardi eura vrijednom paketu pomoći za borbu protiv pandemije koronavirusa, a 2022. je postala jedna od najčvršćih zapadnih saveznika Ukrajine.
Christine Lagarde
Predsjednica Europske centralne banke
Lagarde je 1. novembra 2019. godine postala prva žena u historiji na čelu Evropske centralne banke. Lagarde, kao odgovorna osoba za evropsku monetarnu politku, mora proći ključni test: osigurati da pandemija koronavirusa ne unese dodatan haos u eurozonu. Od 2011. do sredine 2019. ona je bila na čelu Međunarodnog monetarnog fonda, čiji je zadatak osigurati stabilnost globalnog monetarnog sitema. Bila je prva žena na toj poziciji.
Analizirajući finansijsku krizu iz 2008. godine, Lagarde je naglasila ulogu “groupthinka” – odnosno insistiranja na istim mišljenjima – u industriji kojom dominiraju muškarci, te je pozvala na rodnu reformu.
Kamala Harris
Potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država
20 januara 2021. godine, Kamala Harris je postala prva žena, prva crnkinja, i prva Amerikanka južnoazijskog porijekla na poziciji potpredsjednice Sjedinjenih Američkih Država. Harris je i ranije rušila stereotipe: 2016. godine postala je prva Amerikanka indijskog porijekla izabrana u američki Senat, a 2010. je postala prva crnkinja i prva žena na poziciji državnog tužitelja savezne države Kalifornije.
Harris je rođena u Kaliforniji, u gradu Oaklandu. Njena majka u SAD je imigrirala iz Indije, a otac s Jamajke. Studirala je na univerzitetu Howard, i tako postala prva alumna nekog univerziteta kojeg mahom pohađaju Afroamerikanci na poziciji potpredsjednice SAD-a.
Mary Barra
Izvršna direktorica, General Motors
Mary Barra postala je izvršna direktorica General Motorsa 2014., kao prva žena na čelnoj poziciji jednog od tri najveća autoproizvođača u SAD-u.
Barra je investirala milijarde dolara u razvoj električnih vozila, automobila na samoupravljanje i uslugu dijeljenja vožnji Maven.
U proljeće 2020. godine, promijenila je način proizvodnje GM-a kako bi pomogla kompaniji za medicinske uređaje Ventec Life Systems u proizvodnji prijeko potrebnih ventilatora.
GM već dugo ostvaruje odlične rezultate po pitanju rodne ravnopravnosti: 2018. godine bila je jedna od samo dvije globalne kompanije u kojoj nisu postojale rodno uslovljene razlika u platama.
Abigail Johnson
Izvršna direktorica, Fidelity Investments
Abigail Johnson postala je izvršna direktorica kompanije Fidelity Investments 2014. godine, preuzevši tu poziciju od svog oca. Predsjednicom uprave postala je 2016. godine.
Njen djed, Edward Johnson II, osnovao je ovaj investicijski fond 1946. Johnson ima vlasništvo nad 28.5 posto udjela u kompaniji koja, zaključno s podacima od septembra ove godine, upravlja imovinom vrijednom 4.5 milijardi dolara.
Johnson je prihvatila pojavu kriptovaluta: 2018. godine, Fidelity je pokrenuo platformu koja institucionalnim investitorima omogućava trgovanje bitcoinom i etherom.
Kao studentica, radila je ljetne poslove u Fidelityju, a kompaniji se na puno radno vrijeme pridružila kao analitičarka 1988. nakon što je diplomirala na Harvardu.
Melinda French Gates
Dopredsjednica, Bill & Melinda Gates Foundation
Melinda French Gates jedna je od najmoćnijih žena u svijetu filantropije. U maju 2021. godine, Bill i Melinda Gates najavili su da se razvode, ali su nastavili zajedno voditi svoj humanitarni fond.
French Gates je i sama postala milijarderka nakon što joj je Bill Gates prebacio dionice u vrijednosti 2.4 milijarde dolara u maju 2021.
U sklopu misije fondacije da pomogne ljudima voditi zdrave i produktivne živote, Melinda French Gates svoju energiju je posvetila pravima žena i djevojaka. Sada se fokusira na zatvaranje jaza u investiranju u kompanije koje osnivaju žene, a to želi postići svojim inkubatorom za investicije Pivotal Ventures.
Giorgia Meloni
Premijerka Italije
U oktobru prošle godine, Giorgia Meloni postala je premijerka Italije, prva žena u historiji te zemlje na toj poziciji. Meloni je također predsjednica italijanske desničarske stranke Braća Italije (Fratelli d’Italia), a tu poziciju preuzela je u martu 2014. godine. Kao petnaestogodišnjakinja pristupila je mladima Italijanskog socijalnog pokreta, stranke koju su osnovali pristalice bivšeg italijanskog diktatora Benita Mussolinija, a koju se opisuje kao “neofašističku”.
“Da prirodnim porodicama, ne LGBT lobijima, da seksualnom identitetu, ne rodnoj ideologiji”, rekla je Meloni u govoru u junu prošle godine, što je izazvalo strahove da će njena pobjeda na izborima dovesti do smanjenja prava za žene i LGBTQ osobe.
Karen Lynch
Izvršna direktorica, CVS Health
Lynch je postala izvršna direktorica kompanije za zdravstvene usluge u februaru 2021. godine. CVS-u se pridružila kao zamjenica izvršnog direktora 2018., nakon što je kompanija finalizirala 70 milijardi dolara vrijednu akviziciju Aetne.
U marta 2020. godine, Lynch je preuzela vodstvo nad organizacijom CVS-ovog odgovora na pandemiju koronavirusa. CVS Health upravlja najvećim brojem nezavisnih lokacija za testiranje na koronavirus u SAD-u.
Lynch je članica neprofitne organizacije Business Roundtable i izvršnog odbora globalne koalicije za vrijednost zdravstva pri Svjetskom ekonomskom forumu, a također je i članica ženskog vijeća Boston Collegea.
Svoju karijeru započela je kao javni računovođa u komapniji Ernst & Young.
Julie Sweet
Izvršna direktorica, Accenture
Prije nego što je u septembru 2019. godine postala izvršna direktorica kompanije za globalne usluge Accenture, Sweet je bila na čelu ogranka kompanije za sjevernu Ameriku, što je najveće tržište Accenturea.
Kao i Lynch, i Sweet je članica neprofitne organizacije Business Roundtable, kao i međunarodnog poslovnog vijeća Svjetskog ekonomskog foruma, a sjedi i u upravi direktora Catalysta.
Za Sweet je prioritet promovisanje različitosti. “Kultura jednakosti pomaže svima. To nije igra sa samo jednim pobjednikom”, rekla je Sweet za Forbes.
Ovo je Podlupombih.ba. HOMEPAGE NACIJE!
