Planirana reorganizacija rada Klinike urgentne medicine (KUM) Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), koja bi trebala stupiti na snagu u septembru ove godine, podigla je veliku prašinu unutar ove zdravstvene ustanove. Prema planu reorganizacije koji predlaže generalni direktor KCUS-a prof. dr. Alen Pilav, predviđeno je ukidanje stalnih dežurstava abdominalnog hirurga, interniste i neurologa u samom KUM-u.
Uredništvu našeg medija obratio se visokopozicionirani ljekar specijalista s KCUS-a (podaci poznati redakciji), koji je zbog straha od profesionalnih reperkusija insistirao na anonimnosti. On upozorava da bi ove promjene mogle direktno ugroziti sigurnost pacijenata i drastično produžiti vrijeme reagovanja kod životno ugroženih stanja.
Vraćanje na model koji dokazano nije funkcionisao?
Trenutni sistem dežurstava, koji uključuje stalno prisustvo abdominalnog hirurga u KUM-u, uveden je prije otprilike deset godina. Sagovornik iz KCUS-a ističe da ovaj model nije uspostavljen slučajno, već upravo zato što su prethodni organizacioni oblici nailazili na ogromne poteškoće i zastoje u zbrinjavanju hitnih pacijenata.
“Stalno prisustvo specijaliste uvedeno je kako bi se omogućilo brzo donošenje odluka i hitno liječenje. KUM je centralna urgentna ustanova tercijarnog nivoa za Sarajevo i veliki dio Federacije BiH. Mi svakodnevno zbrinjavamo pacijente s akutnim abdomenom, teškim traumama, unutrašnjim sepsama i postoperativnim komplikacijama. U tim trenucima, minute odlučuju o životu”, objašnjava naš izvor.
Pitanje stručne procjene na prvoj liniji
Prema novom modelu, primarni kontakt i inicijalnu procjenu pacijenata radit će specijalisti urgentne medicine i njihovi specijalizanti. Međutim, unutar ljekarskih krugova pojavila se ozbiljna zabrinutost jer plan i program specijalizacije urgentne medicine uopšte ne uključuje abdominalnu hirurgiju kao sastavni dio specijalističkog kruženja.
Postavlja se opravdano pitanje kako će se bez adekvatnog hirurškog iskustva na prvoj liniji osigurati isti nivo stručne procjene kompleksnih stanja koja zahtijevaju hitnu operaciju. Kod stanja poput perforacije gastrointestinalnog trakta ili strangulirane hernije, kašnjenje u dijagnozi direktno povećava rizik od sepse, zatajenja organa i smrtnog ishoda.
Racionalizacija troškova preko leđa pacijenata?
Dodatni problem predstavlja drastično smanjenje broja dostupnih ljekara na dispoziciji. Ako su dežurni hirurzi zauzeti u operacionoj sali ili reanimaciji, novi hitni pacijenti mogli bi čekati na pregled znatno duže nego što je to slučaj danas.
Unutar bolnice vlada stav da se finansijske uštede ne bi smjele provoditi na račun hitne medicinske pomoći. Trošak nekoliko specijalističkih dežurstava minoran je u odnosu na budžet institucije veličine KCUS-a, dok bi cijena greške ili kašnjenja u liječenju mogla biti plaćena ljudskim životima.
Javnost u Sarajevu i Federaciji BiH ima pravo znati zbog čega se odustaje od sistema koji godinama uspješno funkcioniše i na koji način uprava KCUS-a planira garantovati sigurnost i dostupnost hitne zdravstvene zaštite od septembra ove godine.
Ovo je Podlupombih.ba. HOMEPAGE NACIJE!
