Vlada Republike Srpske se prije nekoliko dana ponovo zadužila na berzi, a ekonomisti smatraju da je to rezultat loše finansijske politike koja se vodi godinama

Prosječna porodica u Republici Srpskoj za potrošačku korpu treba da izdvoji 550 maraka više u odnosu na njenu vrijednost 2020. godine. I dok najveći broj porodica u Srpskoj pokušava da sastavi kraj s krajem, odnosno “prvi s prvim”, Vlada Republike Srpske ide u nova zaduženja.

Aukcijom trezorskih zapisa Republika Srpska se prije nekoliko dana na berzi zadužila za još 20,7 miliona maraka. Vlada RS-a se ponovo zadužila više nego što je planirala i to ovaj put za 5,7 miliona, a kamatna stopa koju će platiti iznosi 2,95 odsto. Planirani iznos aukcije bio je 15 miliona KM. Srpska se i početkom ovog mjeseca zadužila 35 miliona maraka na berzi i to emisijom dugoročnih obveznica.

NEOGRANIČENA MOĆ

Vlada Republike Srpske za sva ta zaduženja ima savršeno pokriće. Samo će reći da je Narodna skupština Srpske usvojila plan zaduženja i to je to. Oni su odlučili koliko mogu da se zaduže ove godine, ali niko na papir ne stavlja kamate i koliko će one da nas koštaju kada krediti dođu na naplatu, kazala je za Oslobođenje ekonomista Svetlana Cenić.

Ona dodaje da je inflacija u BiH usporila rast, ali se njen kraj ne nazire. Vlast se, kaže Cenić, i dalje “vadi” na divljanje cijena u cijelom svijetu, ali postoje stvari koje su opravdane i one koje to nisu. Među onima koje nisu je, smatra ona, i nezapamćena inflacija.

– Zašto bi veletrgovac snižavao cijene ako kupci i dalje nadiru? Koji će to trgovac obarati cijene sve dok ima mušterija? Neće nijedan. Niti vlast preispituje divljanje cijena, niti se narod zbog tog divljanja buni. Ne može nafta biti kriva za sve. Zašto raste cijena proizvodima koji na rafi stoje mjesecima? Naći će trista hiljada izgovora za inflaciju, ali sve će biti ovako kako jeste dok narod ćuti i trpi, poručila je Cenić.

Ekonomski stručnjak Slaviša Raković smatra da su sve češća zaduženja Srpske odavno izašla iz okvira parlamenta Srpske. Vlada Srpske, kaže on, ima neograničenu moć da odlučuje o pojedinačnim zaduženjima.

– Vlada Srpske se u dužem periodu neprestano zaduživala i sada smo došli u ovu situaciju u koju smo došli. Zbog dospijeća starih potrebno je podizati nove dugove. To nije iznenađujuće, ali je iznenađujuće da tolika zaduživanja nisu pod nadzorom demokratskih snaga, odnosno parlamenta Srpske, navodi Raković.

Veliko je pitanje, dodaje on, da li će inflacija u BiH stati. Trendovi su loši, a povećanje kamatnih stopa na Zapadu loše utiče na sve, pa i na prilike u BiH. Raković ističe kako niko ne zna šta je cilj monetarne politike u BiH.

– Cijene trenutno divljaju u sektoru hrane. Teško je predvidjeti šta će biti. Trenutno poskupljuje i gorivo. Većina tih stvari dolazi sa Zapada i one su se kod nas dobro primile. Ne vidim da se iko bavim tim problemom. Tako će i biti dok neko ne digne i glavu i glas, kazao je Raković.

Prema podacima Saveza sindikata, vrijednost potrošačke korpe, koja obuhvata osnovne stvari za normalan život, polovinom 2020. iznosila je 1.922 marke, a četiri godine kasnije, u junu ove godine, čak 2.472 marke. Najveći godišnji rast zabilježen je u posljednjih 12 mjeseci i on iznosi 225 maraka.

Prehrana, koja čini oko 45 odsto potrošačke korpe, postaje sve veća glavobolja za porodice, koje sada moraju izdvojiti 390 maraka više novca u odnosu na period od prije četiri godine. Ova stavka je sa 731 marke skočila na 1.118 KM. Kao i u slučaju korpe, do najznačajnijeg rasta cijena u ovom odjeljku došlo je u posljednjoj godini.

– Ovi podaci sigurno treba da zabrinu jer ukazuju da cijene hrane sve više jedu kućne budžete porodica, zbog čega su mnoge od njih prisiljene da prave veliku selekciju prilikom kupovine, ali i da se odriču mnogih, prijeko potrebnih stvari. Kada neki kažu da je inflacija, recimo, desetak odsto, a radi se o zbirnoj stopi, oni zaboravljaju da pomenu da je hrana u posljednjih par godina poskupjela 30, 40, pa čak i 50 odsto, rekao je sekretar Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković.

Veliki problem Srpskoj, ali i cijeloj BiH, prave direktne i indirektne finansijske sankcije koje su pojedine evropske zemlje uvele Republici Srpskoj. Svetlana Cenić smatra da strani investitori i kreditori gledaju BiH kao cjelinu i zbog toga će se sankcije uvedene Srpskoj sigurno odraziti i na cijelu zemlju.

Stranci ne znaju za kantone, opštine i entitete. Oni gledaju zemlju u cjelini. Ne znaju oni da je BiH luda država. Niko ne želi da ulaže u zemlji u kojoj ne postoji pravna sigurnost, u zemlji u kojoj se nadležnosti svakog drugog dana preispituju. Lidl u BiH ulazi preko Gradiške i najlogičnije bi bilo da u Gradišci bude centralno skladište ove kompanije, ali ono će biti u Vitezu ili Kiseljaku. I to je jasna poruka, smatra Cenić.

LOŠ ZNAK

Poslovni savjetnik i ekonomski stručnjak Zoran Pavlović kaže za Oslobođenje da je sankcijama najviše pogođena Srpska i dodaje da BiH neće osjetiti posljedice tih finansijskih “kazni”. On podsjeća da je Njemačka objavila kako neće nastaviti da finansira projekte u Srpskoj.

– Navodno su određeni donatori prestali da finansiraju infrastrukturne projekte u lokalnim zajednicama zbog, kako su naveli, loše artikulisanih projekata. Nisam vidio te dokumente da bih tvrdio da su u pravu, ali i to može biti jasna poruka. Kada jednom uđete u kolo onih koji su pod sankcijama, od personalnih do entitetskih, to je uvijek loš znak za bilo kojeg investitora ili kreditora. Federacija BiH za sada ne trpi nikakve posljedice zbog sankcija uvedenih Srpskoj. Čak mi se čini da imaju određene benefite zbog toga, istakao je Pavlović, prenosi OSLOBOĐENJE.