Pitanje profesionalizma, moralnog integriteta i mentalne stabilnosti unutar policijskih struktura u Bosni i Hercegovini ponovo je u fokusu javnosti. U kontekstu aktuelnih novinarskih istraživanja portala Pod lupom o Nerminu Šehoviću, otvara se ključno institucionalno i sigurnosno pitanje: kako sistem reaguje kada ovlašteno službeno lice, opterećeno teškim aferama i pravosudnim procesima, pokazuje znakove ozbiljne lične i mentalne krize?
Šehović je javnosti poznat po ambicioznim, ali propalim političkim i pravosudnim pokušajima – od neuspješne kandidature za člana Predsjedništva BiH ispred Stranke za BiH (SBiH), pa sve do propale kandidature za poziciju glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Dok javnost ove neuspjehe vidi kao jasan pokazatelj profesionalnog kraha, situacija unutar službe je eskalirala. Pored toga što je zvanično suspendovan sa pozicije šefa Detašmana Zenica pod sumnjom da je sakrio tužilački nalog, Šehović se danas nalazi pod ozbiljnim pravosudnim pritiskom. Kako smo pisali, on je pod zvaničnim istragama Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, dok se na osnovu krivičnih prijava upućenih Federalnom tužilaštvu provode opsežne provjere od strane istražnih organa, uključujući i operativne timove unutar FUP-a.
Paralelno sa pravosudnim procesima, na površinu izbijaju i zvanični medicinski aspekti. Kako saznajemo iz izvora bliskih medicinskoj ustanovi, u njegov zdravstveni karton još uvijek nije službeno dodana zvanična dijagnoza pod šifrom F45.8 (drugi somatoformni poremećaji). Ova dijagnoza se u psihijatrijskoj praksi veže za stanja u kojima se hronični stres, nestabilnost i psihičke tegobe manifestuju kroz fizičke simptome i teške oblike anksioznosti. Unutar sigurnosnih i medicinskih krugova već je javna tajna da je Šehović čest gost kod neuropsihijatara, što dodatno potvrđuje da se radi o kontinuitetu ozbiljnih zdravstvenih poteškoća koje zahtijevaju stručnu pomoć.
Operativna saznanja: Upotreba Tramadola i rizik od zavisnosti
Dodatni alarm za istražne organe predstavljaju najnovije operativne informacije do kojih je došao naš portal, a koje ukazuju na to da se Šehović nalazi pod stalnim uticajem Tramadola.
Prema medicinskoj klasifikaciji, Tramadol je snažan sintetički opioidni analgetik koji se primarno koristi za ublažavanje umjerenih do teških bolova. Zbog svog direktnog djelovanja na centralni nervni sistem, ova supstanca nosi izuzetno visok rizik od razvijanja psihičke i fizičke zavisnosti. U medicinskoj i policijskoj praksi, upotreba ovakvih opijata izvan strogo kontrolisanog liječenja tretira se sa posebnom opreznošću, jer dugotrajno konzumiranje dovodi do ozbiljnih promjena u ponašanju, usporavanja refleksa, poremećaja u procjenama i emocionalne nestabilnosti. Za osobu koja je ovlaštena da nosi vatreno oružje, stanje zavisnosti ili redovna izloženost opioidima predstavlja direktno kršenje zakona i eliminatorni faktor za obavljanje dužnosti.
Incident u Splitu i moralno rasulo
Uobličavajući profil ličnosti koja se nalazi na meti više tužilaštava, pritisak istraga očigledno se prelio i na privatnu sferu, eskalirajući u opasne incidentalne situacije. Prema informacijama do kojih je došla naša redakcija, Šehović je u više navrata eksplicitno izražavao namjere o samoubistvu, a jedno takvo dramatično stanje zabilježeno je tokom njegovog boravka u Splitu. Naime, dok je boravio u apartmanu sa svojom partnerkom i ljubavnicom Tatjanom Tolić, Šehović je u nastupu teške krize otvorio balkonska vrata i pokušao se baciti sa balkona, što predstavlja jasan i dokumentovan čin neposredne životne ugroženosti.
Detalji iz njegovog privatnog života, koji uključuju i paralelnu vezu sa Tolićevom pored zakonite supruge Adele, kao i raniju vezu sa Draganom Stojišić i još nekoliko žena, prema ocjeni javnosti ukazuju na potpuno moralno rasulo i ponašanje nespojivo sa etičkim kodeksom jednog visokopozicioniranog policijskog službenika.
Ovakve tvrdnje i ponašanje, kombinovani sa čestim posjetama neuropsihijatrijskim ordinacijama, operativnim saznanjima o upotrebi opijata, teškim krivičnim prijavama i pritiskom Federalnog tužilaštva, predstavljaju crveni alarm za sigurnosni aparat. Osoba koja manifestuje otvorene suicidalne namjere i javne pokušaje samopovređivanja, uz prisustvo kliničkih indikacija i pod teretom zvaničnih istraga, prema važećim zakonima ne smije imati nikakav pristup vatrenom oružju.
Zakon jasan: Medicinske dijagnoze i mentalna kriza znače trajno automatsko oduzimanje oružja
Zakon o oružju i municiji, kao i interni pravilnici policijskih agencija u BiH, rigorozni su kada je u pitanju psihofizička sposobnost za nošenje oružja. Jedan od osnovnih uslova za posjedovanje, kako službenog tako i privatnog naoružanja, jeste “zdravstvena sposobnost” i “opća pouzdanost”, što direktno isključuje osobe koje koriste psihoaktivne supstance ili opijate koji utiču na svijest.
Ukoliko se utvrdi da kod policijskog službenika postoje indicije o suicidalnim namjerama, zloupotrebi supstanci ili ako zvanični nalazi i učestale posjete stručnjacima potvrde dijagnoze iz grupe mentalnih poremećaja, procedura nalaže hitne mjere:
- Privremeno oduzimanje naoružanja: Već pri samoj utemeljenoj prijavi, sumnji rukovodioca, otvorenim istragama ili postojanju dokumentacije o incidentima poput onog u Splitu, službeniku se privremeno oduzima oružje radi zaštite njega samog i okoline.
- Vanredni ljekarski pregled: Službenik se upućuje pred stručni tim ljekara koji jedini mogu donijeti konačnu ocjenu o njegovoj stabilnosti, izvršiti toksikološke analize i ocijeniti uticaj dijagnoza poput F45.8 na sposobnost nošenja oružja.
- Trajni gubitak dozvole: Osoba kod koje se dijagnostikuje ozbiljan rizik od samopovređivanja, zavisnost o supstancama ili trajna zdravstvena nesposobnost automatski gubi pravo na posjedovanje i nošenje oružja.
Odgovornost rukovodilaca i uloga okoline
U slučajevima kada policijski službenici prolaze kroz duboke krize, a istovremeno se suočavaju sa krivičnim prijavama Federalnog tužilaštva i istragama u Sarajevu, odgovornost je i na sistemu koji ih okružuje. Zakon o policijskim službenicima obavezuje neposredne rukovodioce da reaguju na prve znakove promjene ponašanja, sumnje na zloupotrebu supstanci ili saznanja o medicinskim problemima svojih uposlenika. Prešućivanje, ignorisanje ili zataškavanje ovakvih informacija unutar agencije predstavlja direktno ugrožavanje javne sigurnosti.
U profesionalnim policijskim agencijama nema mjesta za pojedince koji zbog narušenog mentalnog zdravlja, sklonosti incidentima, upotrebe opijata, teških optužbi za zloupotrebu položaja i neadekvatno evidentiranih dijagnoza predstavljaju prijetnju sami sebi i društvu kojem bi trebali služiti.
VEZANI TEKSTOVI:
Ovo je Podlupombih.ba. HOMEPAGE NACIJE!
